Trump i prijetnja iz Rusije podstiču podršku jačanju odbrane i vojnog roka u Europi

Ispitivanje javnog mnjenja u 12 europskih zemalja pokazuje da većina građana Poljske (70%), Danske (70%) i Velike Britanije (57%) podržava povećanje izdvajanja za odbranu. U Njemačkoj (47%), Španiji (46%) i Francuskoj (45%) podrška je nešto manja, ali i dalje značajna. Italija se izdvaja s izrazito slabom podrškom gdje samo 17% ispitanih podržava veći vojni budžet, dok je 57% protiv.

Ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka ima najviše pristalica u Francuskoj (62%), Njemačkoj (53%) i Poljskoj (51%). No, najmlađa populacija, osobe od 18 do 29 godina, koje bi bile prve pozvane na služenje, uglavnom se protivi toj ideji. Starije generacije, posebno one iznad 70 godina, najviše podržavaju vojni rok.

Istraživanje je otkrilo i duboku podjelu u percepciji Trumpove politike. Većina ispitanika u Velikoj Britaniji (74%) i Njemačkoj (67%) smatra da je američki politički sistem "pokvaren", a slični stavovi dominiraju i u Danskoj, gdje 86% građana dijeli to mišljenje, dok 76% smatra da je Trumpova ponovna pobjeda loša vijest za američke građane.

Autori izvještaja upozoravaju na rastuću ideološku polarizaciju u odnosima EU i SAD-a. Krajnja desnica u Europi, koja je nekada uzor tražila u Rusiji Vladimira Putina, sve više se okreće Trumpu. Ipak, značajan broj birača tih stranaka izražava zabrinutost zbog njegovog povratka: 34% birača AfD-a u Njemačkoj, 28% pristalica Nacionalnog okupljanja u Francuskoj i 30% glasača Reform UK smatra Trumpov reizbor lošim po Amerikance.

Dok se NATO priprema za samit na kojem će se tražiti povećanje izdvajanja za odbranu na najmanje 5% BDP-a do 2032., Španija je već odbacila taj cilj kao "nerazuman", a Italija traži njegovo odlaganje do 2035.

Građani većine zemalja uključenih u istraživanje sumnjaju da EU može biti potpuno nezavisna od SAD-a kada je riječ o odbrani. Samo u Danskoj blaga većina (52%) vjeruje u mogućnost europske autonomije u toj oblasti.

Ideju o nezavisnom europskom nuklearnom odvraćanju podržava većina građana Poljske (60%), Portugala (62%) i Španije (54%). U Njemačkoj je ta podrška znatno manja i iznosi 39%. Kancelar Friedrich Merz predložio je dijeljenje nuklearnog oružja s Francuskom i Velikom Britanijom, ali je naglasio da to ne može zamijeniti američki "nuklearni štit".

Uprkos različitim stavovima o Trumpu i SAD-u, većina ispitanika u Europi odbacuje mogućnost oponašanja eventualnog ublažavanja sankcija prema Rusiji. Čak i u Mađarskoj, koja se često suprotstavlja zajedničkim EU mjerama, 40% ispitanika protivi se ukidanju sankcija, a 38% ih podržava.

Ivan Krastev i Mark Leonard, autori izvještaja, ističu da europska podrška Ukrajini ima dvostruko značenje: s jedne strane, odražava želju za nezavisnom europskom politikom, a s druge strane, želju da se rat vodi bez direktnog europskog učešća.

U istraživanju, sprovedenom prošlog mjeseca, učestvovalo je 16.440 odraslih ispitanika, navodi Guardian.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad