Ne žele da im se ponovi 2003.
Turska se priprema za "najgori scenario" na Bliskom istoku, otkriven strateški potez Ankare

Visoki zvaničnici turskog ministarstva vanjskih poslova na zatvorenom sastanku parlamenta informirali su zakonodavce rekavši im da se Ankara priprema za nekoliko potencijalnih scenarija u vezi s Iranom, prema riječima dva učesnika koji su razgovarali za Middle East Eye.
Kako saznaje ovaj portal, Turska planira uspostaviti tampon zonu na iranskoj strani granice ako se "odigrao najgori mogući scenario i padne vlada u Teheranu".
Tampon zona
Jedan učesnik brifinga rekao je da su turski zvaničnici koristili termin "tampon zona" kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće kako bi spriječila novi talas izbjeglica da uđu u zemlju.
Međutim, drugi učesnik je rekao da zvaničnici nisu eksplicitno koristili frazu "tampon zona", iako su izrazili spremnost da idu dalje od uobičajenih mjera.
„U suštini, rekli su da vjeruju da iranska strana treba učiniti sve što je moguće kako bi se osiguralo da oni koji bi mogli doći u slučaju migracije ostanu tamo“, rekao je drugi izvor.
Tursko ministarstvo odbrane ranije ovog mjeseca saopćilo je da je Ankara ojačala sigurnost duž svoje granice s Iranom, duge 560 km, putem tehnološki poboljšanog sistema fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptička tornja i 43 tornja opremljena liftovima, modularni betonski zid dug 380 km i 553 km odbrambenih rovova.
Nadzor 24 sata dnevno
Ministarstvo je dodalo da se pogranična područja prate 24 sata dnevno putem sistema za izviđanje i nadzor, uključujući dronove i avione.
U izvještaju turskih medija navodi se da su tokom istog brifinga turski zvaničnici također rekli zakonodavcima da je 4.000 Iranaca ubijeno, a 20.000 ranjeno tokom krvavih protesta protiv vlade ranije ovog mjeseca.
Izazvani brzom inflacijom i naglim padom vrijednosti iranske valute, protesti su se brzo proširili cijelom zemljom. Iako je bilo incidenata nasilja od strane nekih demonstranata, nekoliko istraga i snimaka ukazuju na to da je Teheran koristio nesrazmjernu silu kako bi ugušio demonstracije. Također je uveo prekid interneta.
Jačanje američke vojske
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak u televizijskom obraćanju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku vladu da koristi diplomatske kanale za rješavanje krize.
Američki predsjednik Donald Trump je prvobitno prijetio Teheranu tokom nasilnog obračuna, ali je kasnije rekao da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Međutim, Washington od tada razmatra precizne napade na "visoko pozicionirane" iranske zvaničnike i komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE zvaničnik iz Perzijskog zaljeva upoznat s razgovorima.
Posljednjih dana, SAD su rasporedile ratne avione, sisteme protivvazdušne odbrane i bojne brodove u regiji Mena, dajući Trumpu mogućnost da cilja na visoke iranske zvaničnike.
Čini se da gomilanje snaga dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln stigao u vode Bliskog istoka.
Turska vlada je itekako svjesna posljedica operacija promjene režima i ratova, nakon što je iskusila destabilizirajuće efekte invazije na Irak 2003. godine koju su predvodile SAD i, u novije vrijeme, sirijskog građanskog rata 2011.-24.
Ovi sukobi su rezultovali prelaskom stotina hiljada izbjeglica u Tursku i opterećuju ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo je i dalje vrlo osjetljivo na prisustvo izbjeglica, posebno 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada vlade Bashara al-Assada.
Milion izbjeglica
MEE je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju da bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica prema turskoj granici.
Izvori su u to vrijeme rekli za MEE da je malo vjerovatno da će Ankara prihvatiti bilo kakve izbjeglice osim onih kojima je hitno potrebna hitna pomoć.
MEE je također izvijestio da Turska više neće primjenjivati politiku "otvorenih vrata" prema bilo kojoj susjednoj zemlji u slučaju izbjegličkog vala. Iranci trenutno mogu ući u Tursku bez vize.
Međutim, jedno pitanje koje komplikuje ove planove je prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih ima najmanje 12 miliona.
Ostaje nejasno kako bi Turska reagovala ako bi članovi ove grupe masovno stigli na granicu, što bi potencijalno izazvalo domaći pritisak da ih se primi u zemlju.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare