U Evropi je demokratija zamišljena kao temeljna vrijednost koju podupire šira javnost širom kontinenta. Istovremeno, val krajnje desnice, čiji se vrhunac očekuje tokom europskih izbora u junu, smatra se tek prolaznim političkim fenomenom.

I dalje se vjeruje da će europska demokratija opstati – iako zvuči utješno, ovo baš i nije u potpunosti tačno, piše Politico.

Naime, brojna istraživanja pokazuju da je dosljedna potpora demokratiji širom Evrope već sad prilično niska, a čini se da će ista nastaviti padati. Europa bi stoga mogla doći do tačke preokreta u kojoj nedemokratski oblici vladavine ne samo da puštaju korijenje, nego i cvjetaju.

Prema globalnoj anketi Zaklade Otvoreno društvo iz 2023. godine, samo 38 posto Nijemaca u dobi od 18 i više godina dosljedni su pristaše demokracije. U Francuskoj taj broj iznosi mizernih 27 posto, dok Italija i Poljska bilježe manje od 45 posto. Ovaj nedostatak potpore u spomenutim zemljama nije statistička anomalija. Godine 2022., istraživanja provedena u devet zemalja za European Movement International, također su pokazala da se takva potpora kreće od niskih 22 posto (u Rumunjskoj) do visokih 48 posto (u Finskoj). A u sedam od ovih devet zemalja – Grčkoj, Italiji, Njemačkoj, Estoniji, Poljskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj – dosljedna potpora demokraciji iznosila je 45 posto ili manje.

Nedosljednim pobornicima demokracije smatraju se oni ispitanici koji su na jednu ili više od pet stavki odgovorili tako da su doveli u pitanje ili se usprotivili demokratskim normama. Možda su se složili s tezom da im je prihvatljiv jak vođa koji ignorira rezultate izbora i zakonsku vlast parlamenta ili da je nedemokratska vlada poželjnija od demokracije. Ili su pak odgovorili da je demokracija loš način upravljanja njihovom nacijom i vojna vladavina bila bi im bolja. Teoretski, ako je osoba na više pitanja odgovorila nedosljedno, to je manje podržavala demokraciju.

No ono što najviše zabrinjava jest činjenica da je većina istraživanja (četiri iz 2023. i sedam od devet anketa iz 2022.) pokazala kako je u velikoj mjeri manje vjerojatno da će mlađi Europljani dosljedno podržavati demokraciju, za razliku od svojih roditelja, baka i djedova.

U Njemačkoj je, primjerice, samo 21 posto generacije Z i milenijalaca reklo da dosljedno podržava demokraciju u usporedbi sa 66 posto onih u dobi od 70 i više godina. U Poljskoj je samo oko četvrtine ispitanika u dobi od 18 do 29 godina pokazalo dosljednu potporu demokraciji, što je 17 postotnih bodova ispod nacionalnog prosjeka. Slično je i u Francuskoj sa samo 14 posto, u Italiji je to 34 posto, pri čemu je kod starijih Talijana gotovo dvostruko veća vjerojatnost da će podržati demokraciju.

Ovi podaci definitivno su alarm za uzbunu. Jer kako mlađi Europljani budu starili – što je proces koji se naziva “demografska sukcesija” – temeljna podrška demokraciji diljem Europe neizbježno će biti još niža. A to, na kraju krajeva, može rezultirati potpunim kolapsom. U srcu europske demokracije otkucava prava tempirana bomba, upozorava Politico.

Politička polarizacija na vrhuncu i nisko povjerenje u europske institucije ozbiljno prijete Starom kontinentu. A taj pad konzistentne baze podrške demokraciji u Europi vjerojatno će još dodatno pojačati demagozi i autoritarci, tražeći novi izvor moći nesputane demokratskim pravilima i normama, prenosi Jutarnji