Uspon krajnje desnice i budućnost Ukrajine: Zašto su njemački izbori tako važni

Njemačka se nalazi u centru Evrope, u centru njenih trgovinskih mreža i u centru njene politike. Djelimično zbog svoje veličine, ali i zato što je decenijama bila ekonomski uspješna i politički stabilna.
Međutim, predstojeći savezni izbori 23. februara mogli bi dovesti u pitanje pouzdanost Njemačke. Ankete pokazuju da su desnica, a posebno krajnja desnica, spremne ostvariti značajan napredak u odnosu na prethodne izbore.

Iako nije najveća država u EU po površini, Njemačka je daleko najmnogoljudnija. Ima gotovo 20 miliona više stanovnika od Velike Britanije ili Francuske i praktično duplo više od Španije ili Poljske. Sa 84,5 miliona ljudi, u Njemačkoj živi isto toliko ljudi koliko u 17 najmanjih članica EU zajedno.

Ekonomska i politička stabilnost

Njemačka je i dalje ekonomska sila s najvećim bruto domaćim proizvodom u Evropi. I to nije samo rezultat većeg broja stanovnika. Ekonomija zemlje je, na primjer, više od 15 puta veća od rumunske, iako Njemačka ima samo četiri puta više stanovnika.

Ali nakon godina otpornosti, tokom kojih je njemačka ekonomija uspijevala kroz krize koje su pogađale njene susjede, ovaj gigant sada pokazuje znakove umora.

Njemačka je zabilježila negativan rast BDP-a u 2023. godini, za razliku od Francuske, Italije ili Velike Britanije. Njemačka stabilnost bila je obilježje i njene politike, s koalicionim vladama svih vrsta koje su osiguravale širok konsenzus i stabilnost.

Prosječno, njemačke vlade su tokom 2000-ih i 2010-ih trajale 3,8 godina.

Ostatak Evrope je daleko nestabilniji. Vlade u Francuskoj i Italiji obično traju manje od dvije godine, a u Belgiji svega šest mjeseci.

Međutim, sada se i Njemačka suočava s političkim vjetrovima koji su zahvatili njene susjede – posebno u njemački govornim zemljama. Ovi izbori održavaju se prijevremeno, nakon raspada centrističke koalicione vlade, dok populističke stranke čekaju svoju priliku.

Jačanje desnice

Prema trenutnim anketama, krajnja desnica i krajnja ljevica dobit će najveći kombinovani udio glasova u Njemačkoj u više od dvadeset godina. Konkretno, populistička stranka Alternativa za Njemačku (AfD) bilježi najveći porast podrške od posljednjih saveznih izbora 2021.

Politički analitičari smatraju AfD krajnje desničarskom i autoritarnom strankom. Njen manifest za 2025. godinu zagovara izlazak Njemačke iz eurozone i nastavak uvoza ruskog gasa.

Stranka desnog centra CDU/CSU, koju je nekada vodila Angela Merkel, također bilježi rast podrške.

AfD je druga po popularnosti na njemačkim izborima.

Kako je centristički CDU vjerovatno najveća stranka i sve više preuzima retoriku AfD-a, ovo izaziva zabrinutost u Briselu i među njemačkim partnerima u EU.

Trumpove carine najviše pogađaju Njemačku

Njemačka je najveći neto doprinosilac budžetu EU i ključni stub eurozone. AfD bi želio da Njemačka potpuno napusti euro i smanji svoje uplate EU.

Kako piše Guardian, slabljenje njemačkog liderstva u EU ne može doći u gorem trenutku za blok.

Trump prijeti EU carinama, rekavši: “To je zločin... milioni automobila koje oni šalju”. Jasno je koja evropska zemlja najviše izvozi automobile u SAD.

Sviđalo se to Berlinu ili ne, novi kancelar morat će igrati vodeću ulogu u oblikovanju evropskog odgovora na američke carine. A to će morati činiti u atmosferi euroskepticizma kod kuće, znajući da carine najviše štete Njemačkoj.

Sigurnosna uloga

Kako Trump remeti globalni poredak, uloga Njemačke u sigurnosnim i vojnim pitanjima bit će ključna.

Njemačka je najveći evropski donator u odbrani Ukrajine i vodeći glas u EU odgovoru na rat. Doprinos EU ukrajinskoj odbrani od 115 milijardi eura nadmašuje samo američki doprinos od 119 milijardi eura.

AfD i Bündnis Sahra Wagenknecht, relativno nova populistička stranka ljevice, oboje žele kraj podrške Ukrajini i ukidanje sankcija Rusiji.

Ko će formirati novu vladu?

Ključno pitanje za Njemačku, njene susjede i trgovinske partnere jeste kakav će koalicioni sporazum biti postignut nakon izbora. Njemački izborni sistem je strogo proporcionalan, što znači da je malo vjerovatno da će bilo koja stranka moći samostalno vladati.

Friedrich Merz je lider CDU/CSU konzervativne alijanse, koja u anketama ima skoro 30%, pa se smatra da je kancelarska pozicija njegova.

CDU je izjavila da će održati politiku “Brandmauer” (vatreni zid), odbijajući savez s krajnjom desnicom, uključujući AfD.

Međutim, taj zid je ozbiljno narušen tokom izborne kampanje, kada je Merz pokušao progurati prijedlog u Bundestagu uz podršku AfD-a – pokušaj je propao samo zato što su pobunjeni članovi CDU odbili da sarađuju.

CDU bi mogao formirati koaliciju sa Zelenima ili bi možda morao posegnuti za “velikom koalicijom” sa Socijaldemokratama.

Ipak, sasvim je izvjesno da će AfD ostvariti značajan izborni rezultat, a njihovi stavovi o Evropi i Ukrajini imat će odjeka. To bi moglo učiniti buduću koaliciju nestabilnijom, posebno ako CDU nastavi da pokušava privući birače AfD-a.

A isključivanje AfD-a iz koalicionih pregovora dodatno bi ojačalo populistički narativ o “zatvorenim elitama” koje isključuju desnicu iz vlasti, piše Guardian.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje