Visoki NATO zvaničnik upozorava: Europa se mora ‘probuditi’ kako bi pobijedila u utrci naoružanja

Svijet 26. nov 202409:57 0 komentara
Ludovic MARIN / AFP / Profimedia

Europa mora preuzeti veće rizike, trošiti više, biti brža i smanjiti birokraciju kako bi pobijedila u novoj globalnoj utrci naoružanja, rekao je visoki zapovjednik NATO-a u razgovoru za POLITICO.

“Europa ne može pobijediti buduću bitku u naoružanju s pravilima koja je sebi sama nametnula danas”, rekao je admiral Pierre Vandier, najviši komandant NATO-a za transformaciju (SACT), u svom prvom intervjuu za novinare od preuzimanja komande krajem septembra.

Prepreke s kojima se suočavaju europski proizvođači oružja i nabavni uredi “mogu se sažeti u ‘prekomjernom usklađivanju'”, rekao je. “Morate dokazati da je sve savršeno u [opremi] koju ćete isporučiti za 15 godina, da neće nedostajati nijedan šaraf”.

Francuski admiral se nada se da će sljedeći NATO summit u Haagu poslati poruku Europskoj uniji: “Ako želite ostati u utrci naoružanja, promijenite svoja pravila”.

Vandierovi komentari dolaze u trenutku kada Europa traži način da se naoruža kao odgovor na invaziju Ukrajine koju je izvršio ruski lider Vladimir Putin. Zemlje EU rade na povećanju proizvodnje oružja, ali i dalje znatno zaostaju za Rusijom u proizvodnji municije.

Europa mora učiti od Amerike

Početkom ovog mjeseca, Léo Péria-Peigné, istraživač u pariškom think tanku IFRI, rekao je francuskom parlamentu da su trenutna pravila i regulative dizajnirana za vrijeme mira. U jednom slučaju, prednji dio oklopnih vozila Griffon — proizvedenih od KNDS France, Thalesa i Arquusa — morao je biti redizajniran jer su svjetla bila previsoka i nisu zadovoljavala pravila za cestu, rekao je.

Gomila propisa uklapa se u širi kontekst europske sklonosti izbjegavanju rizika, posebno u poređenju sa Sjedinjenim Državama, rekao je Vandier. Oružani programi također su prespori i nisu dovoljno fleksibilni, dodao je, ističući da, na primjer, francuske fregate moraju čekati godinama na odgovarajuće nadogradnje borbenog načina rada, dok se neki američki ratni brodovi mogu modernizirati na dnevnoj bazi.

NATO-ov SACT nada se da Europa može učiti iz američkog pristupa tehnologiji i inovacijama. “Njihov entuzijazam i sposobnost preuzimanja rizika su ključni. U Europi, mi ne preuzimamo rizike”.

“S obzirom na razmjere onoga što se događa u Aziji” Washingtonu će biti potrebna snažna europska odbrambena industrija, rekao je, dodajući da je uvjeren da europske kompanije mogu biti mnogo više od “samo podizvođača” američkim kompanijama.

“Optimističan sam i imam poruku: Vrijeme je da se probudimo. Zapravo možemo postići velike stvari, a to znači da moramo dobro koristiti novac, preuzeti veće rizike, isprobati više stvari”, rekao je.

Daniel MIHAILESCU / AFP / Ilustracija

Procjena analitičara: Rusi napreduju na bojištu dosad neviđenom brzinom

NATO-ov Saveznički komandni transformacijski centar osnovan je 2003. godine kako bi pripremio savezništvo za budućnost ratovanja. Sjedište se nalazi u Norfolk-u, Virginia.

Otprilike od 2009. godine, kada je Pariz ponovno pristupio NATO-ovoj integriranoj vojnoj organizaciji, pravilo je da mjesto Savezničkog vrhovnog komandanta transformacije dolazi iz Francuske. Prije nego što se pridružio NATO-u, Vandier je bio zamjenik šefa francuskog odbrambenog osoblja.

Jedan od glavnih izazova, rekao je za POLITICO, jest da dizajniranje vojnih operacija sve više zahtijeva usklađivanje između različitih okoliša — kopna, zraka i mora, ali i svemira, cyber prostora i informacijskog prostora.

Zato je njegov prioritet za sljedećih nekoliko godina “stvoriti uvjete za razvoj sistema komande u više okoliša: sve se svodi na IT, sisteme komande i kontrole, cloudifikaciju naših mreža.”

Također je upozorio da su trenutna slaba mjesta svemir, IT i logistika.

“U svemiru, zaista moramo uložiti veliki napor. Općenito, novac smo trošili na mali broj visokoučinkovitih, dugovječnih geostacionarnih satelita”, rekao je Vandier.

U međuvremenu, firma Elona Muska SpaceX može lansirati serije malih satelita na jednoj raketi — smanjujući cijenu jedinice satelita.

Još jedno područje koje treba poboljšanje je IT. “Bilo nam je teško ući u cloud“, priznao je.

Jedan od razloga je zabrinutost zbog američkog Cloud Act-a — zakona iz Trumpove ere koji Washingtonu daje vanteritorijalnu moć nad podacima pohranjenim u inostranstvu od strane američkih firmi. “Danas je pravi problem cloudifikacija”, što je preduvjet za masovno procesiranje podataka i AI, rekao je NATO-ov visokopozicionirani zvaničnik.

Treće područje za poboljšanje je premještanje vojnika i opreme diljem kontinenta, što je zanemareno nakon završetka Hladnog rata. “Postoji značajan logistički deficit u Europi, posebno u pogledu svih sredstava za prijelaz rijeka i logistike goriva”, naglasio je.

Europska zemlja s 84 miliona stanovnika sastavlja spisak raspoloživih skloništa, bunkera

REUTERS/Jon Nazca

Više novca

Ponovno naoružavanje, povećanje proizvodnje i poboljšanje vojne mobilnosti izuzetno su skupi — zbog čega Vandier i drugi, uključujući glavnog sekretara NATO-a Marka Ruttea i EU komesara za odbranu Andriusa Kubiliusa, pozivaju na povećanje izdvajanja za odbranu iznad trenutnog cilja NATO-a od najmanje 2 posto BDP-a članica.

“Morate platiti više. Oni koji vjeruju da će rat biti jeftiniji i manje bolan s tehnologijom, zavaravaju se”, rekao je francuski admiral, dodajući da će 3 posto BDP-a “biti cilj koji će biti postavljen na stol u sljedećih 18 mjeseci”. Vojna potrošnja iznosila je 4 posto ili 5 posto BDP-a tokom Hladnog rata, istaknuo je.

Dodatni troškovi dolaze od rata u Ukrajini, koji je poremetio planove prije rata. Mješavina ratovanja iz Prvog svjetskog rata u rovovima i intenzivnih artiljerijskih barradi s visokotehnološkim dronovima, projektilima i cyber borbom prisiljava europske vojske da ažuriraju svoje planove.

“Paradoks je u tome što ne možete reći da će jedno zamijeniti drugo… To košta”, rekao je Vandier.

Pitanje je li spremnost europskih vlada da više ulažu u svoje oružane snage, odgovorio je: “To je veliko pitanje”.

“Europa predstavlja 10 posto svjetske populacije i 50 posto svjetskih socijalnih izdataka. Dolazi trenutak kada ćemo morati sebi reći da, ako se moramo braniti, morat ćemo napraviti malo ravnoteže”, zaključio je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!