Oglas

Zašto Sjeverna Koreja jača svoju granicu s Južnom Korejom?

author
N1 BiH
30. okt. 2026. 13:31
North Korean leader Kim Jong Un observes as strategic cruise missiles and anti-warship missiles are test-fired
Ilustracija | via REUTERS / KCNA

Prošle sedmice Sjeverna Koreja se našla na naslovnicama nakon obećanja da će uključiti svoje zvučnike kako bi širila propagandu prema Jugu, ali najnoviji spor dolazi u kontekstu militarizacije granice od strane Kim Jong-una, koja se priprema već godinama.

Oglas

Od aprila 2024. godine, Sjeverna Koreja radi na izgradnji trajno utvrđene granice kroz demilitariziranu zonu (DMZ) koja dijeli dvije strane, radovi koji su doveli do eksplozije mine u kojoj su povrijeđena tri južnokorejska vojnika i koji su odnose bacili na nove niske nivoe.

Ovo je kratki vodič kojeg je objavio The Guardian o tome šta se gradi, čemu Pjongjang tvrdi da služi i zašto je čak i odlučivanje o tome gdje je granica postalo tako teško pitanje.

Šta Sjeverna Koreja gradi na granici?

Granica od 250 km je već utvrđena, ali ne na način na koji mnogi tradicionalno misle. Trenutno je više tampon zona nego barijera, u obliku demilitarizirane zone (DMZ) širine 4 km koja se proteže preko Korejskog poluotoka.

Smatra se da je Sjever od 2024. godine postavio oko 960.000 mina u demilitariziranoj zoni, što je blizu polovine svih mina za koje se smatra da se nalaze u području koje je već jedno od najminiranijih mjesta na svijetu.

Sjeverna Koreja također gradi kontinuiranu fizičku barijeru na svojoj strani zone, duž cijele dužine linije. Sastoji se od žičane ograde, uz minska polja, taktičke ceste i protutenkovske barijere postavljene na tlu očišćenom od vegetacije. Južnokorejski združeni načelnici štabova kažu da je čišćenje terena gotovo završeno, dok su građevinski radovi 40-60% završeni, te očekuju da će biti završeni do druge polovine 2028. godine.

Prema primirju iz 1953. godine, kojim je zaustavljen, ali ne i okončan Korejski rat, demilitarizirana zona trebala je biti očišćena od vojnih snaga i opreme.

Zašto Kim Jong Un ovo radi?

Kim Jong-un je napustio nekada cijenjeni cilj ponovnog ujedinjenja. Tek 2018. godine, lideri dviju strana su se sastali na granici, a njihovi sportisti su zajedno marširali na Zimskim olimpijskim igrama. Ali u decembru 2023. godine, Kim je redefinirao Jug kao zasebnu, neprijateljsku državu, a izgradnja je započela nekoliko mjeseci kasnije.

Stručnjaci u Seulu Kimov zaokret tumače kao uklanjanje kontradikcije koja je ležala u prijetnji nuklearnim ratom ljudima koje je Sjever nekada nazivao sunarodnicima. Kada je saradnja sa Seulom propala i Moskva se pojavila kao pokrovitelj, Pjongjang je dobio slobodu da vrši pritisak za priznanje kao nuklearna država.

Također kažu da izgradnja postiže nekoliko ciljeva: zaustavljanje odlaska Sjevernokorejaca, usporavanje bilo kakvog južnokorejskog napredovanja u slučaju povratka ratu i pretvaranje granice u nešto što funkcionira kao međunarodna granica.

Kim Jo-džong, moćna sestra sjevernokorejskog lidera, izjavila je da će radovi eliminisati opasnost od sukoba na granici. Međutim, analitičari tvrde suprotno: da nove artiljerijske i raketne jedinice koje se postavljaju povećavaju vjerovatnoću eskalacije slučajnog sukoba.

Zašto sada rastu tenzije?

Dana 21. septembra, tri južnokorejska vojnika su ranjena u eksploziji nagazne mine dok su čistili put unutar demilitarizirane zone. Jedan vojnik je izgubio stopalo.

Južnokorejska vojska zaključila je da je eksploziju izazvala sjevernokorejska mina postavljena južno od granice, a Seul je zatražio izvinjenje . Pjongjang je negirao bilo kakvu odgovornost za incident i nazvao ga "samoinsceniranom farsom".

Južna Koreja tvrdi da su sjevernokorejske trupe više puta prelazile granicu tokom radova na utvrđivanju svoje strane linije, što je dovelo do pucnjeva upozorenja za koje Pjongjang kaže da su provokacije "naoružanih odmetnika".

Kim Jo-džong je od tada izdala oko 10 saopštenja za manje od mjesec dana kritikujući Jug, što je seulsko ministarstvo za ujedinjenje nazvalo neobičnim. Nedavno je rekla da će sjevernokorejski propagandni zvučnici biti spremni da se aktiviraju preko granice u roku od nekoliko dana.

Da li iko zna gdje tačno prolazi granica?

Ne. Primirje je iscrtalo vojnu demarkacijsku liniju (MDL) na kartama u razmjeri 1:50.000, gdje linija širine samo milimetar pokriva oko 50 metara tla. Ukupno 1.292 numerisana markera su zatim postavljena kako bi se fiksirala na mjestu, ali samo oko 200 je još uvijek prepoznatljivo.

Dakle, svaka strana ga je rekonstruirala slijedeći vlastitu metodologiju. Seul radi na osnovu mapiranja usklađenog s američkom Nacionalnom geoprostornom obavještajnom agencijom, dok Komanda UN-a (UNC) pod vodstvom SAD-a, koja nadgleda primirje, koristi vlastito istraživanje od prije deset godina. Vjeruje se da Sjeverna Koreja jednostavno povezuje oznake koje još uvijek može vidjeti. Južnokorejsko ministarstvo odbrane otkrilo je da se njihova linija i linija UNC-a ne slažu u oko 60% tačaka koje su uporedile, na nekim mjestima i za desetine metara. Nije jasno koliko različito dvije Koreje čitaju liniju.

Sjevernokorejske trupe su navodno prešle granicu oko 50 puta samo u augustu i septembru ove godine, u poređenju sa 17 slučajeva u 2025. godini.

Da li se išta preduzima kako bi se riješio granični problem?

Seul se trudi. Predložio je razgovore kako bi zajednički potvrdili gdje se nalazi MDL, obnovili vojne komunikacijske kanale prekinute 2023. godine i dogovorili se o tome kako izbjeći slučajne sukobe. To je druga takva ponuda u godinu dana. Pjongjang je ignorisao prvu.

Južnokorejsko ministarstvo odbrane naziva radove kršenjem primirja i zahtijeva da se prestanu. S druge strane, UNC je saopštio da izgradnja i utvrđivanje ne predstavljaju automatski kršenja i da se svaki slučaj mora prosuđivati ​​na osnovu činjenica.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama