Oglas

JAVNI NOVAC

Ćosić kritikovao trošenje Olimpijskog centra Jahorina: "Ovo je zaista vijest za crnu hroniku"

Ljubiša Ćosić slika
N1 BiH

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić za N1 je otvoreno kritikovao način poslovanja Olimpijskog centra Jahorina, posebno višegodišnju praksu zaduživanja i oslanjanja na podršku Vlade Republike Srpske. Govorio je i o novom tenderu vrijednom gotovo pet miliona KM, troškovima promocije zimske sezone, budžetu Istočnog Sarajeva, kupovini zemljišta uz entitetsku liniju, političkim muralima i bilbordima, kao i očekivanjima od nove Vlade RS i zastupljenosti istočnog dijela Republike Srpske u institucijama.

Oglas

Govoreći o tenderu Olimpijskog centra Jahorina, Ćosić kaže da njegov problem nije samo jedan konkretan projekat, nego višegodišnji model poslovanja.

"Meni lično je sporna praksa poslovnog ponašanja Olimpijskog centra godinama unazad", kaže Ćosić.

Podsjeća da se Olimpijski centar godinama zadužuje kod poslovnih banaka, putem kredita i emisije obveznica, radi realizacije brojnih investicija.

"Nije problem zaduživati se za investicije ukoliko postoji mogućnost vraćanja tih sredstava", ističe.

Kako kaže, riječ je o javnom preduzeću koje ostvaruje vlastite prihode i koje bi, posebno zbog svoje pozicije na tržištu, trebalo profitabilno poslovati.

"Javno preduzeće koje ima određenu vrstu monopolističkog položaja kao Olimpijski centar trebalo bi da posluje profitabilno", smatra Ćosić.

Problem, prema njegovim riječima, nastaje kada javno preduzeće više nije sposobno servisirati vlastite obaveze.

"Godinama imamo praksu da Olimpijski centar nije u mogućnosti servisirati kreditne, pa čak ni tekuće obaveze", upozorava.

"Vlada je morala preuzeti obaveze"

Ćosić navodi da je Vlada Republike Srpske u jednom trenutku morala preuzeti finansijske obaveze Olimpijskog centra kroz proces dokapitalizacije.

"Došli smo do situacije da je Vlada morala preuzeti sve obaveze i kroz proces dokapitalizacije dovesti Olimpijski centar na nulu", pojašnjava.

Takav potez Vlade ocjenjuje korektnim u kontekstu ranijih investicija koje su, kako kaže, značajno promijenile Jahorinu.

Međutim, upozorava da se ne smije ulaziti u novi krug zaduživanja bez odgovora na pitanje ko će te obaveze vraćati.

"Ako ulazimo u novu spiralu u kojoj bi Vlada opet trebala pokrivati gubitke, onda se otvara pitanje da li to možemo svi raditi", kaže Ćosić.

Posebno je naveo podatak da je Vlada Republike Srpske, prema njegovim riječima, nedavno doznačila 320.000 KM Olimpijskom centru kako bi radnicima bile isplaćene plate pred sezonu.

"Ovo nema veze sa personalnim sukobom"

Na pitanje da li je njegova kritika povezana sa sukobom sa Dejanom Elekom, Ćosić to odbacuje.

"Ja ovdje uopšte ne pričam o personalnom sukobu. Mi imamo samo različita mišljenja", poručuje.

Tvrdi da je i ranije izražavao zabrinutost zbog načina poslovanja Olimpijskog centra.

"I godinama unazad sam iznosio zabrinutost zbog ovakvog načina funkcionisanja", dodaje.

Ćosić smatra da ista pravila moraju važiti za sve nivoe vlasti.

"Ako uvodimo jednu praksu, onda ćemo je uvesti za sve. Onda i ja kao gradonačelnik mogu da se zadužim za kapitalne investicije, pa da očekujem od Vlade da mi pokrije obaveze ako ih grad ne može vraćati", navodi.

Od nove Vlade tražit će promjenu prakse

Ćosić najavljuje da će od nove Vlade Republike Srpske tražiti prekid ovakvog modela poslovanja.

"Tražit ćemo od nove Vlade Republike Srpske da ovakva praksa, ne samo u Olimpijskom centru nego u svim javnim preduzećima, jednostavno prestane", ističe.

Postavlja i pitanje smisla postojanja javnih preduzeća ukoliko se njihove investicije na kraju finansiraju iz budžeta.

"Ako su investicije na kraju finansirane iz vladinog budžeta, neko je u tom preduzeću trebao izračunati može li vraćati rate kredita ili ne", smatra.

Dodaje da lokalne zajednice moraju biti uključene u odluke koje se direktno odnose na Jahorinu.

"Ima Grad Istočno Sarajevo nadležnosti, imaju Opština Pale i Opština Trnovo i mi treba da razgovaramo o tome", naglašava.

"Ovo je vijest za crnu hroniku"

Govoreći o promociji nove zimske sezone i dolasku Naomi Campbell, Ćosić je bio posebno kritičan.

Kaže da nema pravo odlučivati o promotivnim potezima Olimpijskog centra, ali ima pravo iznijeti mišljenje.

"Za ovu vijest sam saznao na portalu Crna hronika. Ovo je zaista vijest za crnu hroniku", kaže Ćosić.

Kritikovao je ideju da se za takvu vrstu promocije izdvajaju velika sredstva.

"Da neko dovodi ženu od 57 godina za 250.000 eura da pušta muziku i da to predstavljamo kao bitan događaj, ja zaista smatram da je to porazno", ističe.

Dodaje da ne vidi jasnu vezu između Naomi Campbell i promocije Jahorine.

"Vezu između bivše manekenke i promocije zimske sezone na Jahorini ja nekako ne vidim", poručuje.

Prema njegovom mišljenju, promocija se može uraditi mnogo racionalnije.

"Zimska turistička sezona može se promovisati sa daleko manje novca, a ne sa pola miliona konvertibilnih maraka", naglašava Ćosić.

Budžet Istočnog Sarajeva i deficit

Ćosić se osvrnuo i na rebalans budžeta Grada Istočno Sarajevo, koji je povećan na više od 37 miliona KM.

Tvrdi da je poslovanje grada transparentno.

"Sve javne nabavke i svo poslovno ponašanje Grada Istočno Sarajevo apsolutno su transparentni", kaže.

Podsjetio je da je 2021. godine zatekao budžet od oko 11 do 11,5 miliona KM i značajna kreditna zaduženja.

"Grad je praktično mogao izdvojiti sredstva za plate službenika i ljudi u sistemu, bez ozbiljnih investicija", navodi.

Danas je, prema njegovim riječima, realni budžetski okvir između 25 i 27 miliona KM.

Razliku do 37 miliona objašnjava transferima Vlade RS i kreditnim zaduženjem.

"Šest miliona KM obezbijedili smo direktnim transferima Vlade Republike Srpske, a četiri miliona kreditnog zaduženja u potpunosti su otišla u infrastrukturne investicije", pojašnjava.

"Imat ćemo deficit od milion do milion i po"

Ćosić otvoreno priznaje da grad očekuje deficit.

"Imat ćemo deficit od milion do milion i po maraka. Ja od toga ne bježim i mi ćemo to u potpunosti iskazati", kaže.

Prema njegovim riječima, riječ je o akumuliranom deficitu koji je nastajao kroz ulaganja u javne investicije.

Ipak, tvrdi da to neće zaustaviti projekte.

"Investicije neće stati. Imamo investicije koje smo započeli ove godine i koje ćemo sigurno završiti naredne godine", ističe.

Dodaje da nova velika ulaganja neće pokretati dok postojeća ne budu završena.

Zašto grad kupuje zemljište uz entitetsku liniju?

Grad Istočno Sarajevo raspisao je i javni poziv za kupovinu zemljišta, između ostalog i uz entitetsku liniju.

Ćosić objašnjava da grad u svom vlasništvu nema značajniju količinu zemljišta.

"Mi od imovine imamo gradske objekte, ali zemljišta praktično nemamo", kaže.

U kapitalnom planu, prema njegovim riječima, predviđen je milion KM za kupovinu zemljišta.

"Naša poslovna ideja jeste da imamo zemljište u vlasništvu grada", ističe.

Na pitanje zašto baš uz entitetsku liniju, Ćosić odgovara da grad želi imati zemljište uz svoje administrativne granice.

"Mi smo praktično zalijepljeni uz Sarajevo, kao što je Sarajevo uz Istočno Sarajevo. Smatramo da uz administrativne granice grada treba da imamo zemljište u svom vlasništvu", objašnjava.

Navodi da zasad na tom zemljištu nije planirana gradnja.

"Ono što je sigurno jeste da zasad ništa neće niknuti. U početku ćemo imati zemlju, a kasnije ćemo gledati poslovne i tržišne mogućnosti", kaže Ćosić.

Dodaje da grad ne planira preprodavati zemljište, ali ostavlja mogućnost partnerstava.

Murali i bilbordi u Istočnom Sarajevu

Komentarišući murale i političke poruke koje izazivaju reakcije u Sarajevu i Istočnom Sarajevu, Ćosić smatra da murali sami po sebi nisu problem.

"Murali su u današnje vrijeme obilježje urbanih sredina", kaže.

Tvrdi da murali u Istočnom Sarajevu, iz njegove perspektive, nisu poruka prijetnje Sarajevu.

"Ne mislim da murali koji su istaknuti u Istočnom Sarajevu predstavljaju pokazivanje zuba drugoj strani", navodi.

Govorio je i o muralima koji prikazuju Slavka Aleksića, simbole Republike Srpske i Srđana Kneževića, objašnjavajući kako ih dio ljudi u Istočnom Sarajevu doživljava.

Naglasio je i da njemu lično ne smetaju obilježja, ploče i murali u Sarajevu.

"I u Sarajevu, i murali, i ploče, i ulice meni lično ne smetaju", ističe.

Ćosić: "Živimo jedni pored drugih"

Govoreći o odnosima Sarajeva i Istočnog Sarajeva, Ćosić kaže da građani svakodnevno prelaze iz jednog grada u drugi bez problema.

"Ljudi fluktuiraju bez ikakvih problema i siguran sam da niko nije doživio nikakvu neprijatnost", tvrdi.

Ipak, iznio je politički stav da je, nakon ratnih iskustava, bolje da različiti narodi žive jedni pored drugih.

"Mi smo se nakon 1995. i 1996. godine definitivno opredijelili da živimo jedni pored drugih i mislim da sasvim korektno sarađujemo", kaže.

Dodaje da lično nema problem da Bošnjaci žive u Istočnom Sarajevu.

"Nemam nikakav problem da bilo koji Bošnjak odluči živjeti u Istočnom Sarajevu", ističe.

Ali u političkom smislu smatra:

"Poučeni iskustvima iz prošlosti, za nas je bolje da živimo jedni pored drugih", navodi Ćosić.

Istovremeno ističe da svi građani polažu jednako pravo na Bosnu i Hercegovinu.

"Ako posmatramo Bosnu i Hercegovinu kao makro sredinu, svi treba da živimo u njoj i svi polažemo jednako pravo na nju", dodaje.

Nova Vlada RS i zastupljenost istoka

Ćosić je govorio i o formiranju nove Vlade Republike Srpske.

Kaže da očekuje da će SNSD sa koalicionim partnerima imati dvotrećinsku većinu i da će mandatar biti iz SNSD-a.

Ime budućeg premijera nije želio otkriti.

"Ne mogu vam reći ako predsjednik partije nije rekao ko je. Poštujem hijerarhiju i dogovor da predsjednik Republike Srpske predlaže mandatara", kaže.

Posebno je naglasio da želi veću zastupljenost istočnog dijela RS-a u Vladi.

"Učinit ću sve što je u mom političkom uticaju da iz istočnog dijela, ali i drugih dijelova, ministri budu regionalno zastupljeni", ističe.

Istočno Sarajevo bez predstavnika u Domu naroda

Ćosić je potvrdio da među kandidatima SNSD-a za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH nema kandidata iz Istočnog Sarajeva.

"Volio bih da smo imali nekoga, ali partija je ta koja odlučuje i mi smo tako odlučili", kaže.

Govoreći o Savjetu ministara BiH, očekuje bolju zastupljenost istočnog dijela.

"Siguran sam da ćemo imati barem jednog, ako ne i dva ministra u Savjetu ministara", poručuje.

"Ići ćemo prema tome da imamo barem jednog, ako ne i dva ministra, jer smatramo da nam to logično pripada", zaključuje Ćosić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama