Putin želi mnogo više od dogovora o Ukrajini: Rusija traži novi sigurnosni poredak u Evropi

Kako javlja Reuters, pozivajući se na izvor iz ruske delegacije koji je govorio pod uslovom anonimnosti, Moskva smatra da pregovori uz američko posredovanje trebaju biti usmjereni na uspostavljanje dugoročnih mehanizama za sprečavanje budućih sukoba i jačanje regionalne stabilnosti.

Prema tom izvoru, rješavanje ukrajinskog pitanja predstavlja važan, ali samo jedan dio mnogo šire rasprave o uspostavljanju sveobuhvatnog evropskog sigurnosnog sistema.

Takav pristup pokazuje da Rusija nastoji proširiti diplomatski proces izvan pitanja prekida vatre, teritorijalnih ustupaka i sigurnosnih garancija za Ukrajinu.

U središtu bi se mogla naći i pitanja koja već godinama opterećuju odnose Moskve i Zapada, uključujući širenje NATO-a, raspoređivanje naoružanja i američko vojno prisustvo na evropskom kontinentu.

Evropa traži mjesto za pregovaračkim stolom

Pregovori između Rusije i Ukrajine, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, počeli su u utorak u Abu Dhabiju. Riječ je o prvim direktnim razgovorima dviju strana uz američko posredovanje nakon devet mjeseci.

Rusku delegaciju predvodi savjetnik Kremlja Vladimir Medinski, dok ukrajinsku vodi Rustem Umerov.

Američka administracija nastoji postići dogovor kojim bi se okončao rat, ali ostaju značajne razlike između ruskih i ukrajinskih zahtjeva.

Istovremeno, evropske države nastoje osigurati da njihovi sigurnosni interesi budu zastupljeni u pregovorima.

Francuska, Njemačka, Velika Britanija i druge evropske zemlje insistiraju na tome da se pitanja koja se odnose na sigurnost kontinenta ne mogu rješavati bez njihovog učešća.

Iako evropski predstavnici nisu dio direktnih pregovora Rusije, Ukrajine i SAD-a u Abu Dhabiju, održavaju odvojene konsultacije s američkim i ukrajinskim zvaničnicima.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen poručila je da bi razgovori o širem evropskom sigurnosnom poretku trebali uslijediti tek nakon uspostavljanja prekida vatre u Ukrajini.

Moskva, s druge strane, odbacuje ideju privremenog primirja bez sveobuhvatnog sporazuma, tvrdeći da bi takva pauza omogućila Ukrajini da obnovi svoje vojne kapacitete.

Šta Rusija zapravo želi?

Za razumijevanje sadašnjih zahtjeva Moskve važno je podsjetiti na prijedloge koje je Rusija iznijela u decembru 2021. godine, svega nekoliko mjeseci prije početka invazije na Ukrajinu.

Kremlj je tada od Sjedinjenih Američkih Država i NATO-a tražio pravno obavezujuće sigurnosne garancije, uključujući zaustavljanje daljnjeg širenja Saveza i ograničavanje njegovih vojnih aktivnosti u istočnoj Evropi.

Ruski prijedlozi predviđali su i ograničenja raspoređivanja nuklearnog oružja izvan nacionalnih teritorija, što bi podrazumijevalo promjene u postojećem američkom nuklearnom prisustvu u Evropi.

Moskva je također zahtijevala ograničavanje vojnog raspoređivanja NATO-a u državama koje su Savezu pristupile nakon 1997. godine.

Takvi zahtjevi izazvali su snažno protivljenje zapadnih država, posebno članica NATO-a na njegovom istočnom krilu.

Za Poljsku, baltičke države i druge istočnoevropske članice Saveza, prihvatanje ruskih prijedloga značilo bi ograničavanje njihove mogućnosti da samostalno odlučuju o vlastitoj sigurnosti.

Sjedinjene Američke Države i NATO tada su odbacili ključne ruske zahtjeve, naglašavajući pravo svake suverene države da samostalno odlučuje o svojim sigurnosnim savezima.

Iako zasad nema potvrde da Moskva u Abu Dhabiju formalno ponavlja sve zahtjeve iz 2021. godine, insistiranje na novoj evropskoj sigurnosnoj arhitekturi ponovo otvara pitanja koja su prethodila ruskoj invaziji.

Trump govori o velikom sporazumu

Američki predsjednik Donald Trump prethodnih dana nagovijestio je da bi eventualni dogovor mogao obuhvatiti mnogo više od samog rata u Ukrajini.

Prema izvještavanju Associated Pressa, Trump je govorio o mogućnosti postizanja šireg sporazuma koji bi se odnosio i na sigurnost evropskog kontinenta.

Takva mogućnost izaziva zabrinutost među dijelom evropskih zvaničnika, koji strahuju da bi Washington i Moskva mogli pokušati dogovoriti nova sigurnosna pravila bez odgovarajućeg učešća evropskih država.

Pitanje nije samo kako zaustaviti rat u Ukrajini, nego i ko će određivati pravila evropske sigurnosti nakon njegovog završetka.

Za Rusiju, širi sporazum mogao bi predstavljati priliku da ponovo otvori pitanja vojnog prisustva NATO-a u istočnoj Evropi i odnosa Zapada prema državama koje Moskva smatra dijelom svog strateškog okruženja.

Za evropske države, posebno one koje graniče s Rusijom ili su historijski bile izložene njenom pritisku, takav pristup otvara pitanje mogućeg povratka politici sfera uticaja.

Teritorijalni zahtjevi ostaju najveća prepreka

Uprkos obnovljenim diplomatskim kontaktima, Rusija i Ukrajina ostaju duboko podijeljene oko ključnih uslova za završetak rata.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je zahtijevao povlačenje ukrajinskih snaga iz četiri ukrajinske oblasti koje je Moskva 2022. godine proglasila anektiranim, iako ih ruska vojska ne kontroliše u cijelosti.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacuje predaju teritorija i insistira na pouzdanim sigurnosnim garancijama koje bi spriječile novu rusku agresiju.

Za Kijev je posebno važno da eventualni sporazum ne ostavi Ukrajinu izloženu mogućnosti novog napada nakon što se ruske snage pregrupišu i obnove kapacitete.

Zasad nema potvrde da su dvije strane postigle dogovor o teritorijalnim pitanjima ili budućem sigurnosnom statusu Ukrajine.

Posljedice daleko izvan Ukrajine

Ishod razgovora u Abu Dhabiju mogao bi imati posljedice daleko izvan ukrajinskih granica.

Ako pregovori zaista prerastu u raspravu o novom evropskom sigurnosnom poretku, otvorit će se pitanja odnosa NATO-a i Rusije, budućeg američkog vojnog prisustva u Evropi i prava evropskih država da samostalno odlučuju o svojoj sigurnosti.

To bi posebno moglo biti važno za istočnoevropske članice NATO-a, ali i za države koje nisu dio Saveza, uključujući one na Zapadnom Balkanu.

Ipak, zasad nije poznato kakav bi konkretan sporazum mogao proizaći iz razgovora niti postoji potvrda da su Sjedinjene Američke Države i evropski saveznici spremni prihvatiti ruske zahtjeve.

Ono što je jasno jeste da Moskva, prema izvoru Reutersa, želi iskoristiti pregovore o Ukrajini za otvaranje mnogo šire rasprave o budućnosti evropske sigurnosti.