Novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump danas zvanično preuzima ovu funkciju. Zanimljivo je da na njegovu inauguraciju nisu, kao što je to i dosad bio slučaj, pozvani zvaničnici iz Bosne i Hercegovine i regije Zapadnog Balkana. Omar Memišević, politikolog za N1 je rekao da to može značiti da se vanjska politika SAD-a prema ovom području neće mijenjati.

Hoće li Trump ukinuti sankcije zvaničnicima u BiH?

Memišević je mišljenja da Trump neće ukinuti sankcije zvaničnicima u BiH, s fokusom na Republiku Srpsku.

“Mi smo imali prvi put u nekoliko decenija da su rukovodeći kadrovi Republike Srpske završili na crnoj listi OFAC-a i to je urađeno 2017. godine tokom prve Trumpove administracije. I kada je 2016. godine Trump izabran mi smo kao i danas imali popmpezne natpise da to znači jednu novu politiku, da se Amerika u potpunosti mijenja, da se čeka povoljan trenutak za kojekakve poteze itd., a onda smo imali situaciju da su ključni ljudi završili na crnoj listi. Jako je teško u onom trenutku kada završite pod američkim sankcijama izaći iz istih. Mislim da se to neće desiti jer se, kako sam naglasio, američka vanjska politika i pristup jako rijetko mijenjaju”, dodao je.

“Trump dolazi, sankcije ostaju”

Spomenuo je da će jedina promjena biti američki ambasador u BiH.

“Međutim i u tom kontekstu promjene u ambasadi jeste da u suštini u BiH, ali i svugdje drugdje postoje dvije vrste ambasadora – politički i karijerno imenovan. Dakle iz struktura Ministarstva vanjskih poslova i po političkim zaslugama. Ambasada u Sarajevu nikada nije imala politički imenovanog ambasadora i ne vidim razlog da se to sada promijeni. Postoje tačno određene ambasade u svijetu koje dobijaju skoro pa ekskluzivno političke ambasadore, međutim, ova u Sarajevu ili bilo gdje u regiji uopće ne. I generalno nisam mišljenja da će doći d o neke promjene u BiH kada je riječ o američkoj politici prema njoj jer ni dosad nije došlo do suštinske promjene u tim odnosima iako su se smjenjivali i demokratski i republikanski predsjednici. Pogotovo imajući u vidu da niko iz BiH, ali i regije nije pozvan na inauguraciju. Čak su na inauguraciju pozvani i bivši predsjednici i premijeri, a niko iz Zapadnog Balkana nije. To meni ne signalizuje neku promjenu prema regiji”, kazao je Memišević.

Šta će Trump značiti za regiju i Zapadni Balkan?

Memišević je pojasnio i šta će vladavina Trumpa značiti za regiju i Zapadni Balkan?

“Kako sam i rekao, američka vanjska politika se jako rijetko mijenja i te promjene su uglavnom kozmetičke. Trenutnim ambasadorima u svim zemljama Zapadnog Balkana, uključujući i Hrvatsku i Sloveniju, ističe mandat, odnosno, istekao je krajem prošle godine tako da možemo očekivati nove ambasadore. I vidio sam razne natpise u BiH ko bi mogao zamijeniti američkog ambasadora Michaela Murphyija, a ambasador u Srbiji Christopher Hill je također prošle sedmice napustio Beograd tako da sada možemo očekivati novi prijedlog”, rekao je Memišević.

Govoreći o Srbiji, Aleksandar Vučić, predsjednik te susjedne države je najavio da Trump sprema 200 akata koje će već prvog ili drugog dana po dolasku na vlast usaglašene da donese.

“Kada on to donese, ruši se cijeli sistem lažnog liberalnog svijeta koji je postojao, u kom su postojale njihove sluge koje su podobne i dobre, a ovi svi drugi su zli i loši”, rekao je Vučić… Upitali smo šta je Srbiji Trump?

“Trump daleko puno više od ostatka regije, možda s izuzetkom Albanije, očekuje od Trumpa. Razlog za to jeste zgrada Generalštaba jugoslovenske narodne armije koja je data pod koncesiju zetu Donalda Trumpa kako bi se razvijao kompleks luksuznih nekretnina. Sama zgrada je oštećena tokom bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine. S druge strane, Albanija je dala određene otoke ljudima koji su bliski strukturama republikanske stranke u nadi da će neke stvari dobiti zauzvrat”, istakao je Memišević.

O inauguraciji

Memišević dalje pojašnjava da inauguracije američkih predsjednika simbolično predstavljaju kraj jedne i početak nove administracije. Dodao je da su te inauguracije održavane napolju uz prigodne ceremonije, ali da će ova današnja biti održana u zatvorenom prostoru.

“Inauguracije se održavaju ispred Capitola u smjeru prema Washingtonskom simbolu američke nacije. Nakon ceremonije se održava jedan kratki sastanak u Capitolu da bi nakon toga procesija na čijem je čelu novoizabrani predsjednik i prva dama – njegova supruga, ceremonijalno prošli kroz Pennsylvania aveniju od zgrade Kongresa do Bijele kuće. U tom kontekstu, ova inauguracija će biti malo drugačija. Ovo je prvi put u nekoliko decenija da imamo da je novoizabrani predsjednik izabran u dva neuzastopna mandata i ovo je jedan, ja bih rekao, schwarzenegerski I'm back momenat pogotovo imajući u vidu da je Trump showman. Kada pričamo o samoj inauguraciji i zvanicama imat ćemo predstavnike domaće politike, imat ćemo sve sudije Vrhovnog suda, dok će ceremoniju predvoditi predsjedavajući Vrhovnog suda SAD-a kojeg je Trump predložio tokom svog prvog mandata”, dodao je.

Ko će biti na inauguraciji?

Memišević je naveo zanimljiv podatak da od 1874. godine nijedan strani lider nije prisustvovao inauguraciji.

“Bili su oni tu naravno u Washingtonu, ali na samoj ceremoniji nisu prisustvovali dok ove godine imamo u potpunosti drugačiju situaciju. Tu su, ne samo trenutni svjetski lideri, nego i bivši predsjednici i premijeri nekih država od kojih skoro svi spadaju u kategoriju krajnje desnih zvaničnika”, naglasio je Memišević.

Među zvanicama je trebao biti i mađarski premijer Viktor Orban, međutim, on je otkazao dolazak na Trumpovu inauguraciju.

“To otkazivanje u suštini ne mora ništa značiti. Dakle, poznajemo Orbana koji nema problem da ide u Moskvu na sastanak sa Vladimirom Putinom u vrijeme kada niko s ove zapadne strane međunarodne zajednice ne želi da se sretne s njim bilo gdje i s te strane ja ne vidim razlog da ne ode na inauguraciju američkom predsjedniku koji je jako sličan predsjedniku Rusije u kontekstu ideologije. S druge strane, italijanska premijerka Giorgia Meloni je najavljena. Njen kabinet je objavio da je rekla da će biti prisutna, ali da to još nije 100 posto sigurno. Pošto je ona imala jako dobru saradnju i sa administracijom Joea Bidena, mišljenja sam da je to ustvari samo pokušaj nastavka iste te saradnje. Isto tako treba naglasiti da je Meloni zajedno sa Orbanom nedavno bila na Floridi gdje su se susreli sa Trumpom”, naveo je Memišević.

Interesovalo nas je kakva je uloga poduzetnika i milionera na inauguraciji te ko je od njih potvrdio dolazak?

“Ono što do sada znamo jeste da ćemo sigurno vidjeti Elona Muska koji je bio jako glasan u Trumpovoj kampanji prije nego je i izabran. Također, tu će biti i Tim Cook, izvršni direktor Applea, imat ćemo Jeffa Bezosa koji je vlasnik Amazona. Mark Zuckerberg, vlasnik Facebooka/Mete je također tu i on će igrom slučaja organizovati i neposredno jedan prijem nakon inauguracije sa rukovodećim kadrovima Republikanske stranke. Zanimljivo je da će i izvršni direktor TikToka biti prisutan na inauguraciji, a vidimo šta se trenutno dešava sa tom društvenom mrežom. Upravo ta poruka koju svojim dolaskom šalje, evo u ovom slučaju šef TikToka, govori da se vlasnici i direktori ovih kompanija nadaju manjim porezima i manjim regulacijama. Manje regulacija je zapravo ključna stvar koja se za njih može desiti u ovom trenutku”, ustvrdio je naš sagovornik.

O Trumpovom djelovanju

Trump je nakon što je izabran imao mnogo obećanja. On je tako kazao da će zaustaviti rat, svjedočili smo povratku talaca u Izrael, ali i Gazu. Pitali smo da li će ovaj mir potrajati i da li Trump sa razlogom sebi pripisuje zasluge?

“Pitanje da li će mir na Bliskom istoku potrajati je jako teško. Mislim da će osoba koja uspješno riješi taj problem vjerovatno dobiti Nobelovu nagradu za mir. Mislim da postoje čisto politički razlozi zašto to Trump sebi pripisuje. Priča o ovom sporazumu koji je nedavno potpisan je priča koja je počela u maju kada su postavljeni temelji tog sporazuma i na osnovu toga se on gradio pod pritiskom Bidenove administracije. Dakle, u vremenu prije predsjedničkih izbora kada mi uopće nismo znali ko će biti predsjednik SAD-a. S druge strane, kada pričamo o tome šta vladavina Donalda Trumpa može značiti za svijet u cjelini, mi možemo pretpostaviti da će se SAD baviti sobom i stvari koje će dominirati na tom vanjsko-političkom planu su svakako iste one koje su dominirale tokom Bidenove administracije. To je rat u Ukrajini, Iran, Kina, odnosno, Tajvan, vrlo vjerovatno odnosi sa NATO-om”, istakao je.

Zatim je pojasnio i kada bi Trumpov utjecaj mogao oslabiti.

Međutim, ono što jako često zaboravljamo jeste da Trump manje-više ima neometan put ka implementaciji svojih politika do kraja naredne godine. Krajem naredne godine su takozvani midterm izbori gdje se bira jedan dio Senata i jedan dio Predstavničkog doma. Skoro pa tradicionalno stranka aktuelnog predsjednika redovno izgubi jedan od domova tokom tih izbora. Tako da mi možemo pretpostaviti da će Trump bez obzira na pobjedu koju je imao na izborima prošle godine, imati problema u Kongresu i vrlo vjerovatno u Predstavničkom domu, malo više nego u Senatu, već krajem iduće godine”, naglasio je Memišević.

Zanimalo nas je kako komentariše Trumpove izjave o potrebi preispitivanja efektivnosti i svrsishodnosti NATO-a, odnosa s Evropom, pristupa pitanju Ukrajine, prisvajanja Panamskog kanala, preimenovanja Meksičkog zaliva, prisajedinjenja Kanade i Grenlanda…?

“To je manje-više ista stvar koja je dominirala i za vrijeme Trumpovog prvog mandata pogotovo kada su u pitanju odnosi sa NATO-om i u neku ruku ta priča o Grenlandu. Kontekst NATO-a se najviše dogovara u potrebi koja je dogovorena na jednom od NATO samita u prošlosti da zemlje članice izdvaja dva posto bruto domaćeg proizvoda za odbranu. Trenutno neke članice to rade više neke manje uključujući i veće članice poput Francuske i Njemačke koje daju daleko manje od tog dogovorenog praga. Pretpostavljam da će se ta politika nastaviti, ne vjerujem da će doći do nekih radikalnih promjena stava kada je u pitanju članstvo u NATO-u jer ono što je specifično za američku vanjsku politiku je to da je ona dvostranačka u suštini bez obzira na to iz koje stranke predsjednik dolazi. Ona se jako rijetko mijenja i uglavnom su te promjene manje-više kozmetičke. Kada je u pitanju priča o Kanadi i Grenlandu to nije nešto novo pogotovo kada je riječ o Grenlandu kojeg je Trump spomenuo i 2019. godine. Trump je prvi predsjednik koji je od 1955. godine spomenuo neku vrstu akvizicije Grenlanda da li kroz kupovinu, aneksiju ili sl., a ta priča potiče još iz 19. vijeka. Čuli smo da je rukovodstvo Grenlanda i Danske reklo da od toga nema ništa, ali to je i inače jako teško izvesti u praksi zato što postoje dva i američki je treći potpuno različita politička i pravna sistema. S druge strane, pričamo o tome da li to u budućnosti odgovara Trumpu ili bilo kojem američkom predsjedniku budući da Kanada malo slobodnije glasa na izborima nego što to rade republikanski glasači tako da se postavlja pitanje da li Trumpu ili bilo kome u Republikanskoj stranci odgovara da dobiju toliki broj liberalnijih glasača nego što imaju. A Meksički zaljev bih uporedio sa La Mancheom, kanalom koji razdvaja Veliku Britaniju i Francusku. Taj kanal ima pet-šest različitih imena u zavisnosti od jezika na kojem pričamo. Tako da u svakom slučaju da američka administracija promijeni naziv Meksičkog zaljeva to znači da će se on još zvati Američki zaljev”, zaključio je Memišević.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje