Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić bila je gošća emisije Crvena linija na N1.
Osim Cenić gosti Crvene linije su bili historičar Hrvoje Klasić i analitičar Dejan Vuk Stanković. Govorili su o tri teme – kako se i pod kojim uticajima formiraju vlade u regionu, kakav je položaj manjina, koliko su vidljive, koliko učestvuju u donošenju odluka i kakvu djecu obrazujemo i vaspitavam, koliko i šta uče o svojim vršnjacima iz susjedstva, da li se uče sličnostima ili podjelama.
Cenić je govorila o ulozi međunarodne zajednice u našoj zemlji i formiranju vlada na svim nivoima kazavši da je potrebna saglasnost Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR).
“Kancelarija OHR-a je svedena na ulogu fikusa i posjetioca sajma šljive. Uloga OHR-a je nula i minus beskonačno. Imamo 13 vlada koje treba formirati. Birači su se demoralisali. Takozvana međunarodna zajednica, jer više ne znam šta taj pojam znači, djeluje u različitim tonovima kao raštiman hor. Iako smo uzeli razne kredite za izgradnju kapaciteta institucija i dalje se pregovara u kafanama”, kazala je Cenić.
Cenić je dodala da je Bosna i Hercegovila poluprotektorat navodeći da se u našoj zemlji nalaze međunarodne institucije kao što je Vijeće za implementaciju mira, predstavnici delegacije Evropske unije, kancelarija Visokog predstavnika, strane vojne trupe…
“Ne možemo porediti Hrvatsku sa jednom šizofrenom državom koju u zadnje vrijeme zove ‘nigdjeveznom’ državom koja treba napraviti 13 vlada. Nama u Bosni i Hercegovini su svaki izbori historijski, to je balkanski sindrom”, dodala je Cenić.
Govoreći o položaju manjina u BiH, koliko su vidljive i koliko učestvuju u donošenju odluka, Cenić je kazala da zastupnici tri naroda/nacije kako se predstavljaju političke vođe insistiraju na autentičnosti.
“Ja sam po njihovoj procjeni loša Srpkinja, a dobar Srbin zna šta treba, da bude poslušan i podoban vladajućoj partiji. Tako da su tu manjina i svi oni unutar nacionalne manjine koji uključe svoj mozak ili se kritički osvrću na stvarnost. Manjine u BiH nisu zastupljenje”, kazala je Cenić.
Ona je podsjetila da BiH ima najviše konvencija o ljudskim pravima u svom Ustavu, ali da su ljudi daleko od tih prava.
“Obrazovanje je srozano da je to prestrašno Sumnjivo je znanje, moral, obrazovanje… U prosjeku, dnevno iz ove države iseli 11 ili 12 radno sposobnih osoba. Univerziteti se ne bave time da prave zajednička predavanja, da razmjenjuju znanja… To jedino mora doći neko sa strane”, kazala je ona.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.