Dejtonski mirovni sporazum – kako dalje?

Vijesti 21. nov 201618:53 > 19:04
N1

Nakon trosedmičnih pregovora, 21. novembra 1995. godine Dejtonskim mirovnim sporazumom zaustavljen je gotovo četvorogodšnji rat u Bosni i Hercegovini. Sporazum je parafiran u gradiću Dejton u američkoj saveznoj državi Ohio.

“Dejton” je zaustavio rat, no postavio temelj za razjedinjenu i nefunkcionalnu državu. Neki kreatori Mirovnog sporazuma kasnije će se pokajati. Richard Holbrooke, glavni američki pregovarač, izjaviće u novembru 2005. godine “kako žali zbog imena Republika Srpska, što su stvarane tri armije i dvije policije. Centralna vlada je suviše slaba. I na kraju, velika greška je postojanje tri predsjednika”, rekao je Holbrooke.

Miro Lazović uz ostale bio je dio bh. delegacije na pregovorima. Kaže kako Dejtonski sporazum nikada nije do kraja implementiran, posebno povratak raseljenih osoba, a što je posebno definirano u sporazumu. S druge strane dodaje da mnoge ratne politike i danas žive.

Mirovni sporazum ima ukupno 11 aneksa koji pokrivaju vojne, političke i civilne aspekte mirovnog dogovora, kao i regionalnu stabilizaciju. Aneks četiri tog sporazuma je i danas Ustav BiH koji je i Evropski sud za ljudska prava ocijenio diskriminatorskim i to nakon žalbe Azre Zornić, Ilijaza Pilava, Derve Sejdića i Jakoba Fincija kojima je kao građanima BiH, Bošnjacima u RS i Ostalim, onemogućeno da budu birani u organe izvršne vlasti.

Mirovni sporazum danas se nalazi između dosljednog provođenja “Dejtona” u Republici Srpskoj i zahtjeva za njegovom revizijom u Federaciji BiH. Stoga ne treba čuditi da je dan potpisivanja Mirovnog sporazuma u RS praznik, dok to u Federaciji nije.

U proteklih 20 godina razmišljanja o tome što je donio Dejton nisu se mnogo promijenila. U RS se doživljava kao početak postojanja države BiH, u FBiH kao sporazum kojim je okončan rat, ali i stvorena razjedinjenja država.

Uoči godišnjice Dejtonskog sporazuma, visoki predstavnik u BiH je napisao da je sporazumom okončan rat i održavan mir. Ustavom BiH, koji je dio Dejtonskog sporazuma, u članu 1. potvrđen je pravni kontinuitet Bosne i Hercegovine: „Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada ‘Bosna i Hercegovina’, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama“.

S druge strane je i dodao:

“Neki politički lideri – koji su svojevremeno igrali pozitivnu ulogu – su, nažalost, u određenom trenutku odlučili fokusirati se na podjele teritorije i moći. Oni vide Dejtonski sporazum kao švedski sto sa kojeg bi uzeli samo ono što im odgovara. Zbog toga moram jasno reći da je Dejtonski sporazum cjelovit dokument, i svi njegovi dijelovi su još uvijek na snazi. Ono što mnogi nazivaju ‘izvorni Dejton’ u sebi sadrži, na primjer, i Aneks X (Ured visokog predstavnika), kao i Aneks VII (pravo na povratak u prijeratne domove), ili prisustvo stranih sudija u sastavu Ustavnog suda BiH”.

Stavovi i dvije susjedne zemlje tokom godina su se mijenjali. Ponekad iz sjene, nekad zvanično iz Hrvatske se pozivalo na izmjene Dejtona u kontekstu jednakopravnosti i hrvatskog naroda u BiH kroz treći entitet. U Srbiji se insistiralo na dosljednom poštivanju slova Dejtona, prećutno odobravalo antidejtonsko ponašanje.
Od ove politike se u međuvremenu distanciralo. Današnje poruke barem deklarativno na istom su fonu – budućnost BiH moraju dogovoriti narodi koji tamo žive.

Jedan od aneksa Dejtonskog sporazuma odnosi se i na povratak izbjeglih i raseljenih osoba. Za više od dvije decenije od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, rijetki su oni koji su se vratili u prijeratna mjesta boravka. No ne treba s druge strane zaboraviti na mnoge stvari koje su se desile zahvaljujući Dejtonu – uspostavljene su Oružane snage, Državna agencija za istrage i zaštitu, Uprava za indirektno oporezivanje, Granična policija, te šest ministarstava na državnom nivou.

Početkom 2008. godine je otkriveno da je originalni primjerak Dejtonskog mirovnog sporazuma izgubljen. Francuska je u međuvremenu poslala ovjerenu kopiju tog dokumenta.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.