Čitanjem optužnice u Specijalnom sudu za ratne zločine u Beogradu danas počinje suđenje osmorici bivših pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske (RS) optuženih za ratne zločine i ubistva u halama zemljoradničke zadruge u selu Kravica kod Srebrenice za vrijeme rata u BiH.

Optužnica tereti Nedeljka Milidragovića, Aleksu Golijanina, Milivoja Batinića, Aleksandra Dačevića, Boru Miletića, Jovana Petrovića, Dragomira Parovića i Vidosava Vasića da su počinili ratni zločin nad civilnim stanovništvom, tako što su u prostorijama zemljoradničke zadruge u Kravici 13. i 14. jula 1995. godine ubili više stotina Bošnjaka. U halama zadruge je, prema podacima Haškog tribunala, ubijeno više od 1.300 muškaraca i dječaka bošnjačke nacionalnosti.

Posmrtni ostaci ubijenih u Kravici pronađeni su u poslijeratnom periodu u masovnim grobnicama Glogova 1 i 2 i Ravnice, kao i u više sekundarnih grobnica.

Prvi “veliki” predmet u posljednih osam godina

Direktorica pravnog programa Fonda za humanitarno pravo (FHP) Milica Kostić je podsjetila da je Fond za humanitarno pravo 2010. godine, prije više od šest godina, podnio krivičnu prijavu Tužilaštvu za ratne zločine Republike Srbije za genocid u Srebrenici protiv visokorangiranih oficira Vojske Republike Srpske i pripadnika Desetog diverzantskog odreda budući da je veliki broj učesnika u izvršenju genocida, kako navodi, po završetku rata došao u Srbiju, dobio državljanstvo te zemlje, a u situaciji gdje zemlje nasljednice bivše Jugoslavije ne izručuju svoje državljane za ratni zločin, to je praktično značilo zaštitu od procesuiranja.

“Dakle, jedina šansa za pravdu za žrtve je da domaće tužilaštvo, tužilaštvo u Srbiji pokrene postupak. Ovo jeste dobra vijest, da se pokreće slučaj, doduše nakon više od 20 godina i šest godina nakon krivične prijave. Za sada jeste negativna vijest da imamo osam optuženih, ali da su to niskorangirane osobe. Privrženost Srbije vladavini prava i njenu mogućnost da se suoči sa prošlošću ćemo vidjeti, prije svega, kada se budu pokretali predmeti protiv visokorangiranih osoba, govorim o onim ljudima koji su učestvovali u planiranju takve operacije”, kazala je Kostić za Anadoliju.

Prema njenim riječima, djelo za koje su optuženi bivši pripadnici MUP-a RS je ratni zločin protiv civilnog stanovništa, a ne genocid, što je svakako loša vijest. Pozitivno je, smatra Kostić, to što je ovo prvi veliki predmet pokrenut u posljednjih osam godina, prvi postupak u kojem će biti tretirani masovni zločini i postupak sa više optuženih.

“Možemo samo imati nadu da će ovaj predmet biti neki preokret u radu tužilaštva”, dodala je Kostić.

Munira Subašić, predsjednica Udruženja „Majke enklava Srebrenice i Žepa“, čiji je sin Nermin sa 19 godina ubijen u Kravici, kaže kako će se u duši osjećati bolje i mirnije nego optuženi za ubistvo njenog sina i više od hiljadu drugih Bošnjaka u Kravici. Dvije kosti sina Nermina pronađene u dvije masovne grobnice – Budak i Zeleni Jadar, Munira je ukopala u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari 11. jula 2014. godine.

“Ja ću se samo pitati kako se oni osjećaju. Ja kao žrtva nosim svoju bol uz sebe, ali neke mržnje nemam. Oni sa svojom mržnjom i sa svojim zločinom, ne znam kako mogu živjeti”, kazala je Subašić koja će sa drugim članovima udruženja žrtava pratiti današnje ročište u Beogradu.

Od cijelog suđenja ne očekuje ništa posebno, kako je kazala, mnogi su privođeni pa puštani na slobodu, čime su ustvari nagrađivani njihovi zločini.

“Znamo da je u Beogradu u to vrijeme planirano da se desi to što se desilo, žalosno je samo što se počinioci još uvijek smatraju junacima. Veliki broj zločinaca uživaju veliki ugled, odnosno bave se privredom, rade u policiji i tako dalje. Srbija im je otvorila vrata, da nije tako, svi bi bili izvedeni pred lice pravde”, kazala je Subašić.

Počinioci zločina moraju odgovarati pred zakonom

Članica Udruženja „Majke enklava Srebrenice i Žepa“ Kada Hotić prošle je godine saznala da je u Kravici ubijen i njen brat Mustafa.

“Na identifikaciji njegovih posmrtnih ostataka nije bilo znakova od metaka. Nema glave, nikada nije pronađena. Smrskane su mu karlične kosti što znači da je mučki ubijen, vjerovatno mu je glava odsječena jer nije poronađena ni u jednoj masovnoj grobnici. Došlo je vrijeme da se sudi počiniocima. Bojim se da presuda u Srbiji neće biti adekvatna ali je dobro da je došlo do suđenja. Mog brata niko ne može vratiti i taj gubitak nikakvom sudskom presudom se ne može nadoknaditi, ali se može donijeti makar malo pravde, jer nama valja na ovim prostorima živjeti jedni s drugima”, kazala je Hotić koja je u genocidu u Srebenici izgubila muža, sina, dvojicu braće, djevera…

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, podsjetio je da udruženje od svog osnivanja 2010. godine u kontinuitetu prikuplja dokumentaciju kako bi dokazalo zločine počinjene na području Bosne i Hercegovine, a prije svega protiv onih koji su pobjegli iz BiH s ciljem da ih se procesuira u zemljama gdje borave.

“Tako je i sa slučajem koji počinje u Beogradu. Cilj nam je da tih osam osoba koje su odgovorne za zločine u Kravici odgovaraju i nadam se da će sud prihvatiti činjenice koje su nesporne, a to je da je u Kravici preko 1.300 ljudi ubijeno, da su među zločincima koji su ubijali te ljude i ovih osam optuženih. Očekujem presudu u korist žrtava iz BiH i pravdu za sve koji su nevino stradali na prostoru BiH”, poručio je Tahirović.

U genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici, koji je izvršila tadašnja Vojska Republike Srpske, u ljeto 1995. godine, ubijena su najmanje 8.372 muškarca i dječaka.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mrežaTwitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.