Nove napetosti između Beograda i Sarajeva mogla bi izazvati i eventualna revizija tužbe BiH protiv Srbije pred međunarodnim sudom pravde u Haagu. Rok za pokretanje ističe 25. februara ove godine. Još je neizvjesno hoće li BiH pokrenuti postupak s obzirom da su podijeljena mišljenja...

U najmanje dva navrata BiH je propustila da reaguje na činjenice koji su mogle biti iskorištene za reviziju tužbe BIH protiv Srbije. Prva je priznanje optuženog, a kasnije oslobođenog generala bivše Jugoslovenske narodne armije i načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčila Perišića da je u Bosnu i Hercegovinu slao vojne efektive. Druga se odnosi na sadržaj obznanjenih transkripata sjednica Vrhovnog savjeta odbrane SR Jugolslavije, koji otkrivaju da je, u vrijeme Slobodana Miloševića, srbijanski režim bio umiješan u rat u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, tvrdi profesor međunarodnog prava na FPN u Sarajevu, Zarije Seizović

“General Perišić je u svojoj odbrani u završnoj riječi naveo da je slao vojne efektive u BiH, ljudstvo i materijalno-tehnička sredstva. To bi bilo dovoljno da se na bazi toga gradi činjenični supstrat. Haški tribunal je na jedan blago rečeno neobičan način pronašao, da ne kažem izmislio, jednu doktrinu ‘direktne usmjerenosti’ – general Perišić jeste slao vojne efektive, ali on nije znao da će oni biti iskorišteni za izvršenje ratnih zločina. Ali ipak to je bila činjenica na kojoj se mogla temeljiti revizija.

Druga činjenica, prije nekoliko godina pojavio se dio transkripta Vrhovnog savjeta odbrane SR Jugoslavije koji je sadržavao činjenice koje su dokazivale da je ondašnji režim ratovao na teritoriju BiH. Naravno, i to bi moglo biti osnova za reviziju, ali bi trebalo dokazivati namjeru i povezati vođenje rata na teritoriji druge države i izvršeni genocid”, navodi Seizović.

Prema Statutu Međunarodnog suda pravde, zahtjev za reviziju može se podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci po saznanju za opisanu činjenicu, ali se, nakon isteka roka od deset godina od dana donošenja presude, zahtjev više nikada ne može podnijeti.

Za obje činjenice, nastupila je zastara.

“Mislim da su politički interesi Srbije i BiH, čak i bošnjačkog političkog vrha takvi da niko nije posebno zainteresiran za reviziju osim žrtava”, upozorava Seizović.

Ove navode Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, odbacuje. Kako je kazao u posljednjem intervjuu za ovdašnje medije, tim stručnjaka na čelu sa Sakibom Softićem imao je i finansijsku i svaku drugu pomoć da se revizija pokrene.

“Što se mene tiče on je sve vrijeme imao podršku da to uradi i ako ima neke nove elemente on će to da uradi. I to ne bi trebalo da pokvari odnose Srbije i BiH jer se radi o tužbi za nešto što je radio režim Miloševića. Na trgovinu žrtvama ne možemo pristati”, kaže Izetbegović.

Da li će do revizije doći u u ovom trenutku teško je vjerovati. Uz ostalo jer je, kako tvrdi predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, agentu BiH Sakibu Softiću istekao je mandat, dok bi nastavak priče ponovno destabilizirao odnose Srbije i BiH.

“Moj stav je da nema nijednog novog dokaza, da je agentu istekao mandat i ako se to desi sve ovo dobro što se jučer desilo vratiće se unazad”, poručio je Ivanić.

Ko čini tim stručnjaka koji rade na reviziji tužbe, bh. javnosti nije poznato. Sakib Softic i dalje je nedostupan za pitanja tako da smo ponovno bez odgovora što je konkretno urađeno u proteklih deset godina i da li je na snazi punomoć Softiću za zastupanje Bosne i Hercegovine pred Međunarodnim sudom pravde.

Bez obzira na ishod revizije, u Vijeću bošnjačkih intektualaca smatraju da se revizija mora pokrenuti, što su istakli i u otvorenom pismu.

“Sve ostalo moglo bi značiti da se država BiH odriče prava koje joj je, Presudom, Statutom i Pravilima Međunarodnog suda pravde, ostavljena kao jedina mogućnost u borbi za pravdu”, navedeno je u pismu VKBI-a.

Krajnji rok za podnošenje zahtjeva za reviziju presude ističe 25. februara ove godine.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.