Burna rasprava evropskih parlamentaraca sinoć u Strazburu. Na dnevnom redu bio je prijedlog rezolucije o BiH. Izvjestilac za BiH Christian Dan Preda najprije je predstavio izvještaj o napretku.

Osvrnuo se i na aplikaciju za članstvo koju je BiH predala, te na upitnik na koji vlasti u našoj zemlji trenutno pripremaju odgovore. Kazao je da je napredak evidentan, ali da je pred vlastima još mnogo posla na reformama i da je potrebno smiriti tenzije u zemlji.

Dodao je da izjave predsjednika RS Milorada Dodika izazivaju tenzije i da su velika prijetnja za mir. Nakon izvještaja uslijedila je burna rasprava. Hrvatski zastupnici bili su jednoglasni – potrebna federalizacija BiH. S druge strane pojedini zastupnici tvrde federalizacija znači nove entitete u BiH i dalje razaranje.

O ovoj temi u jutarnjem programu N1 televizije razgovarali smo sa Jasenkom Selimovićem – zastupnikom Švedske u Evropskom parlamentu.

Selimović je energično reagovao na insistiranja hrvatskih zastupnika o federalizaciji BiH.

“Ideja federalizacije se pominje najviše od ideja hrvatskih parlamentaraca, a meni je to čudno. Traži se da se zemlja još više konfederalizuje. Čini mi se da je federalizacija deminutiv od daljeg etničkog dijeljenja BiH“, rekao je za N1 zastupnik Švedske u Parlamentu EU Jasenko Selimović.

U BiH još uvijek nije jasno rečeno šta “federlizacija podrazumijeva”. Dragan Čović, predsjednik HDZ BIH tvrdi da nije riječ o trećem entitetu.

“Šta god da znači zemlju ne treba federalizovati. Ako Evropa želi pomoći BiH onda joj treba pomoći da bude funkcionalna država, a ne je federalizovati. Ideja federalizacije je rezultat što se nacionalističke politike zadnjih 20 godina nisu kažnjavale, posebno one iz Republike Srpske. Kada ne kažnjavate onda i drugi počinju o tome razmišljati. To treba zaustaviti i ta politika se treba kažnjavati, jer ima sredstava i načina. Od BiH se treba napraviti funkcionalna i pravna država“, izjavio je Selimović.

Selimović: Federalizacija je priča za ubiranje političkih poena u BiH

Da li to znači da u federalizaciju potpada i Republika Srpska?

“Namjerno je napravljeno uopšteno da se ne bi mogao pronaći stvarni cilj. Zemlja već ima 14 parlamentata i ne funkcioniše, pa bi valjda trebali pokušati sa 30 parlamenata da možda profunkcioniše“, kazao je uz smijeh Selimović.

Ima li EU nadležnost u internom preuređenju zemlje?

“EU nema nadležnost da se upliće u te stvari i jučer je jasno rečeno da nemaju kompetencije niti namjeru da se bave time. Oni od BiH očekuju državu koja odgovara jednim glasom, koja je ozbiljna, koja ima svoje predstavnike, a ne da se bave izmjenama ustava i nekakvim federalizacijama“, kazao je Selimović.

On je naglasio da je priča o federalizaciji BiH interna rasprava političkih partija u BiH koja nema odjeka u Evropskoj uniji i služi samo za ubiranje političkih poena u BiH.

“Hrvatski zastupnici su tražili da se to napiše u Rezoluciji u amandmanima, ali to nije shvaćeno ozbiljno i nije podržano. U Rezoluciji ima još samo jedna rečenica gdje se pominje federalizacija, ali i tu se pominje u apstraktnom značaju. To je velika priča samo u BiH, dobijanje političkih poena, a ne u EU. To nikome u Evropskom parlamentu nije glavno pitanje, ne uzima se za ozbiljno.“

Najoštrija reagovanja bila su zastupnika koji su štitili interese RS. Član Kluba zastupnika Evrope nacija i sloboda u Evropskom parlamentu i francuske nacionalističke stranke Nacionalni front, Edouard Ferrand je izvještaj Dana Prede nazvao “naivnim” i kazao da je zapravo učestvovanje u ubistvu evropske nacije? Inače, gospodin Ferrard je bio na obilježavanju Dana RS 9. januara, dana koji je Ustavni sud proglasio nezakonitim.

“Ima grupa ekstremnih zastupnika koja se vodi od Marine Le Pen. Oni su potpuno marginalizovani u Parlamentu, niti mogu šta dobiti niti ko brine o njihovom mišljenju. Njih ima 30. u tom velikom parlamentu. Čini mi se da je to potpuno beznačajno i ne treba davati nikakvu pažnju“, izjavio je za N1 Selimović.

Zastupnica Dubravka Šuica je spomenula i ocjepljenje RS pitanjem da li bi time susjedstvo EU bilo mirno. Riječ ocjepljenje se spominjala u BiH, evo sada i u EU. Kako se na BiH gleda u Briselu?

“U Briselu postoji jasan stav Komisije, Savjeta i Parlamenta. Nema nikakve podrške za drastične promjene BiH dok se ne poboljša standard, privreda i dok se BiH ne približi EU. To se neće desiti i dozvoliti i nikome nije u cilju.
Kada bi sada počeli otarati Dejtonski ugovor ko zna kako bi završilo. Nikome se to ne otvara. Ljudima u Evropskom parlamentu je važno da BiH pokaže sliku jedinstvne države, da ispunjava obaveze i da se pokaže partnerom zemalja EU. Tada će se sva vrata otvoriti“, dodala je ona.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.