Jučer je obilježen Međunaordni dan prevencije vršnjačkog nasilja u školama. U BiH ne postoje zvanični statistički podaci o ovom problemu, a vlasti reaguju samo onda kada neko već izgubi život - upozoravaju stručnjaci.

“Budi drug budi cool” je pravilo po kojem su se nekada ponašali mladi ljudi. Danas je kažu pitanje druga izgubilo smisao, smatraju psiholozi – osvrćući se tako na sveprisutnije vršnjačko nasillje u školama. Da li će se neko dijete ponašati nasilno zavisi od okruženja u kojem odrasta ali i od njega samog, tj. njegovih sklonosti – mišljenja je struka.

“Djeca su uvijek odraz nas. Zato ako je nasilje postalo oblik ponašanja odraslih i ako se agresivno ponašaju i više cijene nego pomirljivo ponašanje onda djeca uče od nas i to neka djeca, ne sva”, objasnio je psiholog Ismet Dizdarević.

Istraživanja pokazuju da se zlostavljana djeca plaše ići u školu, govore da imaju glavobolje, stomačne tegobe, anksiozna su, postaju lijena i nezainteresirana. Osim prepoznavanja žrtve od ključnog značaja je prepoznati i nasilnika.

“To su djeca koja odjednom imaju veliki broj neopravdanih izostanaka u školi, djeca koja počinju dobijati uzastopno loše ocjene i ne mare za to. Ta djeca su agresivna ne samo prema vršnjacima nego i prema nastavnicima”, kazala je Merima Spahić, Udruženje za razvoj društva “Kap”.

Učenici pak odraslima zamjeraju nedovoljnu zainteresiranost da prepoznaju znakove nasilja.

“Od starijih malo ko primjećuje i traži da prepozna žrtvu, ko je povučen i ko se ne snalazi dobro u društvu ali kada bi se obraćalo više pažnje to bi se primijetilo i bilo na vrijeme zaustavlljeno”, istakla je Hana Rajkić, srednja Zubotehnička škola.

“Vršnjačko nasilje u školama ne samo da nije kažnjeno nego je i na neki način podržavano jer niko apsolutno ne reaguje”, dodala je Spahić.

A ne reaguje jer vlasti nemaju dovoljno volje da riješe ovaj problem. Prevencija je ključna, a to znači kontinuirana edukacija nastavnog kadra, djece i roditelja, te stručni timovi sastavljeni od psihologa, pedagoga i socijalnih radnika. Povremeni programi i akcije neće riješiti ovaj već alarmantan problem – upozoravaju eksperti.

“Znate kad država prepozna međuvršnjačko nasilje? Kada jedno dijete izgubi glavu, kada padne mrtva glava tada država sankcioniše međuvršnjačko nasilje. Nešto su uveli pet psihologa i pet socijalnih radnika na 138 osnovnih i srednjih škola. Možete zamisliti to, samo da bi spustili loptu i zamazali oči”, otkrio je Mićo Letić, stručnjak za maloljetničko prestupništvo.

Dokle god se ovom problemu pristupa na nesistematičan način, bez dugoročnog plana, strategije i prevencije – budućnost nam neće biti nimalo svijetla.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.