Sarajevski Centrotrans direktno zapošljava preko 500 radnika čija se primanja kreću u rasponu od 600 do 2000 KM. Direktor kompanije danas je bio jasan - zakonska rješenja po kojim se oporezuje plata i sva primanja iznad 700 KM Centrotrans neće moći isfinansirati. Ili prevedeno - smanjenje plata je neminovnost.

“Nažalost, ovo će se u najvećem dijelu svaliti na leđa zaposlenika, što ni u kom slučaju nije interes poslodavaca, no objektivno prihodi ne mogu pokriti stalno povećenje troškova. Mi već pravimo računice i mislimo da ako se nešto ne desi, najveći teret će snositi sami poslodavci“, istakao je Safudin Čengić, direktor Centrotransa.

Predložena zakonska rješenja, podsjetimo, predviđaju smanjenje zbirne stope doprinosa sa sadašnjih 41,5 posto na 33 posto. No, s druge strane proširuju osnovicu za obračun doprinosa. Osim plate, biće oporezovane i naknade za obrok, prevoz i regres. Neoporezivi dio dohotka iznosio bi do 700 KM mjesečno. Od 700 do 1500 porez plaća 10 posto. Na više od 1500 KM porez će iznositi 20 posto.

“Evo da budemo praktični, koliko je plata iznad 1500 KM? Znači, mi ne govorimo o tih 20 posto, poslodavci su za to da se oporezuju. No problem su niže plate, njih je najviše. Nemoguće je naći nove prihode u nisko akumulativnim granama kao što je saobraćaj. Zbog toga smo i kroz Udruženje poslodavaca tražili spremnost Vlade FBiH ka rasterećenju privrede. Naš prijedlog je što manja stopa to veći broj prijavljenih osoba, no kao da živimo u paralelnom svijetu“, napomenuo je Čengić.

Upravo izjave Čengića potvrđuju ono čega se sindikati danas najviše plaše – smanjenja plata osim u javnom sektoru gdje će iza radnika stati država.

“Gdje je nama garancija od strane ministarice Milićević da je obaveza svih poslodavaca u Federaciji da bude osnova neto plate – sadašnja plata plus topli obrok regres i prevoz. Čime će natjerati poslodavce? Ako imamo garanciju da će se to desiti, nemamo ništa protiv, ali nemamo garanciju. I zato se unaprijed penzioneri ne trebaju radovati da će biti više novca za penzije. Odakle garancija da će se to ispoštovati, da se jednostavno plate neće smanjiti“, zapitao se Ismet Bajramović.

S druge strane treba podsjetiti kako i dalje nema korekcije minimalne plate, dok opšti kolektivni ugovori ističu polovinom juna.

“Ko nama garantuje da se i dalje na minimalnu platu neće plaćati doprinosi? Nisu proširili opšti kolektivni ugovor, a po kojem je minimalna plata 407 KM. Ističe krajem juna. Poslodavac može reći, minimalana plata je 200 KM, topli obrok 180, plus prevoz i da li je to osnovica za oporezivanje. Do 700 KM će biti odbitak, neće biti poreza, ali će radnik imati manja primanja“, naveo je Bajramović.

Zanimljivo je da navedena zakonska rješenja trebaju proći ocjenu MMF-a zbog čega se javnost pita da li se zaista radi o reformskim zakonima ili pak krpljenju budžetskih rupa.

“To jeste i sumnja, jer najveći broj reformi ide u smjeru statusa quo, osiguranja novih izvornih budžetskih prihoda za Vladu. Sva je veća vjerovatnoća da se sredstva MMF-a neće moći povlačiti tempom koji je planiran. Na posljednjoj sjednici Vlade data je saglasnost za nova komercijalna zaduženja na domaćem terenu u iznosu od 270 miliona KM, što je strašna informacija. Federalna vlada, da je komotna u svojoj fiskalnoj politici, ona bi mogla razmišljati o rasterećenju privrede, ali pošto se vodi neodgovorna politika zaduživanja mislim da je krajnja namjera osigurati nove prihode povećanjem opterećenja na privredu“, istakao je Adis Arapović iz Centra civilnih inicijativa.

Sindikat će u srijedu odlučiti o stupanju u generalni štrajk ako ova zakonska rješenja prođu. Iz Udruženja poslodavaca zatražili su da Vlada Federacije BiH konačno izađe sa konkretnom procjenom opterećenja i rasterećenja, kako bi se konačno pokazalo zbog čega i dalje smatraju da je riječ o neutralnoj fiskalnoj reformi.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.