Stvarnost je takva da ćete u Bosni i Hercegovini, naprimjer, iz iste institucije dobiti, umjesto jednog tri dopisa. Poziv, poziv i poziv. Na bosanskom, srpskom i hrvatskom.

Tako nalaže Ustav. Stvarnost je i da postoje dvije škole pod jednim krovom, jer djecu uče da se ne razumiju pošto su im jezici, podrazumijeva se, različiti.

Segregacija i diskriminacija.

Pitanje jezika, nacionalizma i segregacije u obrazovanju aktualno je već decenijama. Kojim jezikom govore Srbi, Bošnjaci, Hrvati i Crnogorci?

Grupa od preko 200 lingvista, književnika, umjetnika i novinara iz regije, potpisnika Deklaracije, tvrdi – zajedničkim.

Čuvari nacionalnih interesa već su se potrudili da potpisnike Deklaracije nazovu jugofilima, radikalnim ljevičarima, borcima protiv bosanskog, srpskog, hrvatskog i crnogorskog jezika.

Brojne reakcije izazvala je deklaracija – od poruka da je ovo eksperiment osuđen na propast, da je cilj vraćanje zaboravljenog srpsko-hrvatskog jezika u život, do onih koji plaše narod da će biti ukinuti bosanski, hravstki, srpski i crnogorski jezik.

Najviše reakcija je u Hrvatskoj gdje je nedavno pokrenuta inicijativa da se svi koji ne govore standardnim hrvatskim jezikom kažnjavaju novčano od 5 do 150 hiljada kuna.

Opširnije u prilogu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.