Prvi ljudi u svijetu za forenziku tvrde - nema počinioca koji nauka ne može otkriti! DNK analiza može staviti tačku na slučajeve koje prate kontroverze, kao što je i slučaj ubistva Dženana Memića, slučaja, koji još nije dobio sudski epilog.
Jedinstvena DNK baza ne bi bila skupa a tačku bi stavila na brojne forenzičke misterije, tvrdi Dragan Primorac, vodeći hrvatski forenzičar.
Dragan Primorac nam kaže: “Na osnovu analize biološkog traga, možemo opisati izgled počinitelja kaznenog djela, možemo utvrditi dio svijeta odakle dolazi, da li je muško ili žensko, možemo utvrditi i boju očiju”.
“To više nije period ranih 90-ih, kada smo morali ulagati milione, ovdje se radi o desecima tisuća eura”, kazao je.
Zainteresovao se i državni ministar sigurnosti, ugostivši svjetsku zvijezdu forenzike – Henrija C. Lee-a. Najavljuje zajedničke projekta. A Lee-a- smo ugostili i mi i čuli kako od zločina do traga rekordnom brzinom.
“Imao sam slučaj starije žene koja je živjela sama i koja je ubijena, bez ikakvog dokaza i traga. Otišli smo na mjesto na zločina i dugo radili. Koristili smo hemikalije. Uspjeli smo dobiti otiske obuće i prepoznali smo koja bi odjeća mogla biti u pitanju. Pratili smo trag obuće i za samo šest sati, slučaj je bio riješen”, kazao nam je Henry C. Lee.
Ne iznenađuje – Henry C. Lee vraćao se i na slučaj ubistva Johna Kennedy-a i brojne druge slučajeve praćene kontroverzama.
Pričao je o tome i mladima u Parlamentu, a onda je svjetska zvijezda forenzike dobila i počasni doktorat na univerzitetu Burch; Rame uz rame sa naučnicima Balkana, koji, tvrdi, ne kaskaju za forenzičarima svijeta!
Naučnici će se potom uputiti u Dubrovnik, gdje će se održati konferencija posvećena upravo iskoracima u nauci i forenzici. Radi se o najznačajnijem naučnom događaju u 2017. godini, a učestvovat će oko 50 studenata iz BiH.
Pridružit će se na stotine naučnika, pet nobelovaca u razgovoru u personaliziranoj medicini.
Kakva nas forenzička iznenađenja u budućnosti čekaju, možemo samo nagađati. No kada je u pitanju prošlost – zanimljiva zapažanja. Evo šta kaže nauka o razlikama stanovnika u Hrvatskoj i unutar BiH:
“One su zanemarive. Dvadeset tisuća godina unatrag, naravno da neko ne može očekivati da se da odgovor na pitanje da li je neandertalac bio Srbin, Hrvat, ili Bošnjak”, kazao je Dragan Primorac.
Nauka kaže i da su stanovnici Balkana preživjeli ledeno doba. Primorac tvrdi – oko 3/4 genetskog materijala muškaraca u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini je iz perioda od prije 20.000 godina. A forenzika je saveznik i u bližoj historiji. U otkrivanju posmrtnih ostataka u masovnim grobnicama, zapravo je – glavni saveznik.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.