Danas i u budućnosti prisjećat ćemo se teških trenutaka ove generacije, naših hrabrih sinova i kćeri koji su, čista srca i ne gubeći nadu u Božiju milost, hrabro stali ispred dušmana i branili nas, rekao je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein efendija Kavazović.

Bila je to hutba reisa Kavazovića na Igmanu gdje je održan centralni dio manifestacije “Odbrana BiH – Igman 2017”.

“Uvijek se valja iznova sjetiti motiva i ciljeva koji su pokrenuli njihovo pregnuće i žrtvu. Golemi su oni i plemeniti”, rekao je efendija Kavazović.

Istakao je da danas, kada se prisjećamo borbe za Igman, “valja nam sebi posvijestiti da je ona bila mnogo veća od ove planine”.

“To je bila borba za očuvanje emaneta vjere u Boga, borba za život, za svakog od nas i za naše dostojanstvo. U ovoj borbi su sadržane i sve one od prije, koje su vodili naši preci, koje su nam davale snagu, kao što će i naša borba za Igman nadahnuti naše potomke, sinove i kćeri, kada to bude potrebno. Zbog toga, naše prisjećanje i obilježavanje značajnih datuma i događaja bliske i dalje povijesti ima svoju vrijednost. Nužno je sačuvati pamćenje na te teške, ali veličanstvene trenutke, kako bismo iz njih učili o hrabrosti, dostojanstvu i našem ponosu”, istakao je efendija Kavazović.

On je naveo da održavati sjećanje na borbu koja se vodila i pobjedu koja je izvojevana ima smisla samo onda ako se preko tog sjećanja oživljavaju ciljevi i vrijednosti za koje se borilo.

“Sloboda, dostojanstvo i život u miru su vrijednosti oko kojih se borba vodila po cijenu života. Poslije vjere u Boga i njegova Poslanika ne postoji ništa svetije na dunjaluku za ljude od slobode, dostojanstva i života u miru. Međutim, ovo troje uvijek iznova zahtijevaju žrtvu kako bi se ostvarili. Allah nas podučava da to nisu vrijednosti koji se lahko ostvaruju i da njihov gubitak ima nesagledive posljedice po duh zajednice. Poput čovjeka, ni narod ne može slobodu steći spolja; on je mora prije toga iznutra zaslužiti. Sloboda nije lahka, sloboda je surova i teška, jer slobodan život hoće žrtvu, a ona porađa patnju i tragediju, dok odricanje od slobode rađa samo prividno olakšanje i još veću patnju”, naglasio je efendija Kavazović.

Biti slobodan, poručio je efendija Kavazović, znači savladati strah od slobode, prije nego se savlada strah od neprijatelja.

“Eto, zbog čega nam se čini današnje vrijeme teškim. Pritišće nas teret slobode, osjećamo je, to je teret svijeta kojeg smo načinili svojom voljom, svijeta koji nije nastao u nužnosti i prinudi spolja, već iznutra, od nas samih, na mjestima poput ovoga na kojem jesmo. Da bi se sloboda ostvarila, mora je se biti dostojno. Biti dostojan slobode znači biti spreman na žrtvu, koja graniči s gubitkom svega, osim dostojanstva. Slobodni su oni ljudi i narodi koji su dostojni svoje slobode. Ta dostojnost se u miru stiče radom i odricanjem. Za sticanje slobode je potrebna hrabra odluka i djelo, a za njenu postojanost, trajanje i održavanje potrebni su znanje i umijeće vođenja javnih poslova u zajednici. Čuvati slobodu je najveći izazov kojeg nosimo na svojim plećima. U miru za borbu valja pripremiti sve što se može, kako savjetuje Kur'an, da bismo neprijatelja odvratili od njegovih zlih namjera”, naglasio je efendija Kavazović.

Živjeti u miru i slobodno, rekao je poglavar Islamske zajednice u BiH, znači biti svjestan svoje snage i dostojanstva, a u isti mah učiniti da toga budu svjesni i drugi.

“To znači da čitav svijet, sve ljude bez razlike, treba gledati pogledom ispunjenim dobročinstvom i milošću. Vjerovjesnik nas je učio da uvijek s drugima živimo u miru, vodeći računa o tuđem pravu. Također, poučeni smo da u našem dobročinstvu polazimo od onih koji su nam najbliži, jer je naša odgovornost naspram njih najveća”, naveo je efendija Kavazović.

U miru se, naglasio je, dobra moraju dijeliti s drugima u dobroj volji, isto kao što se u ratu svom žestinom moraju braniti od onih koji ih na silu žele prisvojiti.

“Borba za Igman, koju su vodili vitezovi, sinovi ove zemlje, bila je borba za slobodan i otvoren grad, koji stoljećima leži u podnožju ove planine. Oni koji su za njega položili svoje živote željeli su da budemo dio slobodnog svijeta, gdje će i naša zastava biti postavljena kao zastava slobodnih ljudi. Stoga, naša je obaveza da učinimo sve da ona bude poznata u zajednici evropskih naroda. Ako budemo jasno ispred sebe vidjeli taj put, nećemo se obazirati na provokacije onih koji nisu dostojni naše pažnje. Odluka je baš ovdje donesena, već ranije, nazad se ne može i ne smije. To znači da je jedini put prihvatiti se posla i osloniti se na Boga, uzdajući se u Njegovu pomoć i ispravnost našega puta. Svake godine dođemo ovdje da proučimo hajr dovu za domovinu, jer dova se i uči nakon što se odluka donese. Neka tako bude i ovaj put”, poručio je efendija Kavazović.

U okviru vjerskog dijela programa, koji održan u Ratnoj džamiji, prisutnima se obratio vojni muftija Hadis ef. Pašalić dok su učenjem ilahija i kasida svečanost uljepšali sarajevski imami. Džumu-namaz je predvodio reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.