Žalbeno vijeće Haškog tribunala izreklo je danas konačnu presudu oficirima Vojske Republike Srpske (VRS) optuženim za genocid nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine. Glavni sudija Žalbenog vijeća Haškog tribunala je Patrick Robinson.
Potpukovnik Vojske Republike Srpske Vujadin Popović osuđen je na doživotnu kaznu zatvora, a vrijeme provedeno u zatvoru će biti uračunato.
Bivši pukovnik VRS Ljubiša Beara osuđen je na doživotnu kaznu, a vrijeme provedeno u zatvoru će biti uračunato.
Radivoj Miletić, bivši general Vojske RS, osuđen je na 18 godina, a ukinuta je kazna od 19 godina.
Komandantu Zvorničke brigade VRS-a Vinku Pandureviću potvrđena je zatvorska kazna od 13 godina.
Drago Nikolić, bivši oficir za sigurnost Zvorničke brigade VRS-a, osuđen je na 35 godina, a po pravilu vrijeme provedeno u pritvoru će se uračunati.
Na današnjem izricanju presude sudija Robinson izrekao je presude Popoviću i Beari izrečene su presude za udruživanje radi počinjenja genocida, što se odnosi na dio optužnice.
Također, Beari, Popoviću i Nikoliću ukinuta je i presuda za genocid, istrebljenje, progon i ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja a koja se tiču ubistva kod Trnova.
Žalbeno vijeće ukinulo je slobađajuću presudu Pandureviću za istrebljenje kao zločin protiv pomaganje i progon kao zločin protiv čovječnosti putem ubistva.
Izrečena je nova osuđujuća presuda Pandureviću za zločine te je poništena oslobađajuća presuda za komandnu odgovornost. Ukinuta mu je i oslobađajuća za pomaganje i podržavanje progona putem ubistva zatvorenika u Milićima. Izrečena je nova osuđujuća presuda za ubistvo zatvorenika u Milićima.
Pandurević nije preduzeo nužne i razumne mjere da kazni i spriječi svoje podređeneda učestvuju u progonu putem okrutnog i nečovječnog postupanja u julu 1995. godine što je trebao uraditi da bi obavio dužnost komandanta. Stoga, Žalbeno vijeće ukida oslobađajuću presudu Panduroviću i izriče mu novu osuđujuću presudu.
Žalbeno vijeće zaključio je da Pandurević nije preduzeo nužne i razumne mjere da kazni svoje podređene što je neophodno u dužnosti komandanta, prijavljivanje zločina nadređenima, te je kao nadređeni odgovoran za zločine svojih podređenih za zločine od 13. do 16. jula 1995. godine za istrebljenje, ubistva i progona, ubijanje zarobljenika od podneva 15. jula do 16. jula i budući da je Žalbeno vijeće izreklo nove osude neće izreći osudu zasnovanu na komandnoj odgovornosti za ista krivična djela.
No izrečene su nove osude jer nije kaznio zločine koje su počinili njegovi podređeni 13. jula i podneva 15. jula 1995. za istrebljenje kao zločin protiv čovječnosti, ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja i progon kao zločin protiv čovječnosti putem ubistva. Izrečena je i nova osuda jer nije kaznio progon kao zločin protiv čovječnosti.
Žalbeno vijeće je zaključilo da su muslimani bili žrtve genocidnog poduhvata te odbacilo žalbu iznijetu u vezi sa genocidnim namjerama.
Žalbeno vijeće je odbacilo argumentaciju Popovića i Beare vezano za njihov alibi, kojim su pokušali dokazati da nisu bili prisutni tokom zločina. Također, odbačeni su i argumenti kojima se osporavala vjerodostojnost svjedoka.
Pretresno vijeće uvjerilo se u vanrazumne sumnje da su Vujadin Popović i Ljubiša Beara počinili genocid svojim učešćem sa genocidnom namjerom.
Pretresno vijeće zaključilo je i to da Drago Nikolić nije imao genocidnu namjeru, ali je pomagao u izvšavanju genocida. Oni su se žalili na to te iznijeli argumente koje je Žalbeno vijeće odbacilo i utvrdilo da Pretresno vijeće nije pogriješilo u dokazivanju genocidne namjere i odbacilo je njihove argumente. Popoviću i Beari izrečene su presude za udruživanje radi počinjenja genocida, a to se odnosi na jedan dio optužnice.
Također, Radivoj Miletić nije uspio pokazati da je Pretresno vijeće pogriješilo kada je zaključilo da su sve vojne aktivnost VRS bile usmjerene i predstavljale napad na civile, te da je zatvaranje dolaska humanitarne pomoći također bilo usmjereno kao napad na civilno stanovištvo. Pretresno vijeće pogriješilo kada je zaključio da je znao za rasprostranjenost napada na stanovništvo.
Što se tiče argumenata, Žalbeno vijeće odbacuje tvrdnju da je imao diskriminatornu namjeru i da je imao namjeru da počini djela pritiv čovječnosti. Nije uspio dokazao da nije imao namjeru progona i terorisanja civila, te da nije imao ulogu u širenju terora.
Žalbeno vijeće odbacuje argumente na osnovu kojih Miletić osporava navode u vezi sa terorisanjem civila. Ukinuta je osuđujuđa presuda Miletiću za progon i prisilno premještanje civila u vezi sa zločinima protiv čovječnosti, a odnosi se na jedan dio optužnice.
Žalbeno vijeće je zaključilo da je Miletić doprinio time što je vješto i efikasno koristio informisanost da bi posavjetovao druge o uklanjanju bosanskih muslimana iz enklave. Miletić nije uspio pokazati da njegovo znanje nije uključivalo široko i suštinsko znanje o ciljevima RS-a. Zaključeno je da je potpuno bio upoznat sa situacijom u Srebrenici i plana prisilnog uklanjanje stanovništva. Zaključeno je da je odgovoran za ubistva jer je mogao znati da će do njih doći.
Izrečena je nova osuđujuća presuda Miletiću za ubistvo, kao kršenje zakona i običaja rata te za situaciono uslovljena ubistva u Potočarima.
Beari, Popoviću i Miletiću ukinuta je i presuda za genocid, istrebljenje, progon i ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja, a koja se tiču ubistva kod Trnova.
Osim njih, u istom predmetu, Ljubomir Borovčanin je osuđen na 17 godina zatvora, ali na njegovu presudu nije uložena žalba. Također, u ovom predmetu se sudilo i Milanu Gavri koji je umro, pa je Žalbeno vijeće u martu 2013. godine presudu kojom se osuđuje na pet godina zatvora proglasilo pravosnažnom.
Beari, Popoviću i Miletiću ukinuta je i presuda za genocid, istrebljenje, progon i ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja, a koja se tiču ubistva kod Trnova.
Neki od optuženih direktno su raportirali Ratku Mladiću, bivšem zapovjedniku bosanskih Srba koji je trenutno na suđenju u Den Haagu, također pod optužbama za genocid.
Oko 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno je u Srebrenici u tri dana u 1995. godini – u najtežem zločinu na evropskom tlu od holokausta.
