Suočiti se s ratnom prošlošću, graditi mostove i susrete – pokazalo se u protekla dva desetljeća veoma teškim. Na trenutke i posve nemogućim. Haški tribunal koncem prošle godine zatvorio je svoja vrata. Zločincima presuđeno.

O počiniteljima zločina i herojima, žrtvama, politikama i mirovnom aktivizmu. O suočavanju s prošlošću i mogućnostima da se istini konačno pogleda u oči – govorio je u “N1 na 1” Eugen Jakovčić, mirovni aktivista iz Documente, centra za suočavanje s prošlošću. Eugen Jakovčić govorio je o posjeti mirovnih aktivista iz regiona mjestima stradanja u Bosni i Hercegovini, o presudi čelnicima tzv. Herceg Bosne za koju je ranije rekao kako je “očekivana i više nego jasna”.

On je zajedno sa drugim aktivistima posjetio mjesta stradanja civila u ratu u BiH, posjetio je i Ahmiće – gdje se sa kolegama javno poklonio žrtvama.

“Imali smo susret sa živima, koji su preživjeli zločine 1993. godine. Ta posjeta je rezultat očaja. Mi kao aktivisti za ljudska prava smo upali tu nakon histeričnih reakcija i premijera i predsjednice u Hrvatske u kontekstu presude Prliću i drugima. Činjenice o tamošnjim zločinima su neupitne. Mi smo pokazali kako izgleda susret sa živima i poklon mrtvima. Sa nama su bile i kolegice iz Beograda, ‘Žene u crnom’. Bilo je emotivno. Mi se nismo samo došli pokloniti mrtvima, susreli smo se sa udruženjem koje se bavi tim zločinom. Htjeli smo vidjeti kako im pomoći da sjećanje na zličin bude trajno”, izjavio je Jakovčić.

“Plan je napraviti interaktivni dokumentarac koji bi sažeo činjenice kojim se Haški sud bavio, a koji političari negiraju i imaju fokus na vlastitu zajednicu”, istaknuo je.

Aktivisti su posjetili i Mostar, gdje su se poklonili na dva mjesta – a organizovana je i tribina. Uslijedio je posjet Trusini, gdje su razgovarali i sa lokalnim organizacijama.

“Pripremili smo se u razgovoru sa lokalnium organizacijama, pokušali pokazati da dolazak u BiH ne treba biti baš na prstima, ali treba biti osjetljiv. BiH je izgubila u nesretnom ratu 100.000 građana i građanki. Doći u BiH bez komunikacije sa lokalnim organizacijama, bez detaljne pripreme je neprihvatljivo. Otvara rane, stvaraju se nove tenzije – da se svi loše osjećaju”, naveo je.

Jakovčić je ocijenio da su Stari most, Vijećnica u Sarajevu, Vukovar, bogomolje – zapravo način da se zatre trag.

Parafrazirao je riječi ratnog načelnika Prijedora, koji je odgovorio na pitanje zašto su se rušile džamije u ratu: “Kod nas Srba postoji vjerovanje gdje su džamije, tu su muslimani. Gdje ih nema, nema ni njih”, te je dodao da se aktivizmom bori protiv ovog načina razmišljanja.

Nakon zatvaranja Haga, Jakovičić je kazao: “Slijede nam godine i desetljeća da neke stvari bolje utvrdimo”.

Osvrnuo se na nedavni posjet predsjednice Republike Hrvatske Ahmićima, kao i na tvrdnju Sonje Biserko o tome da “u esenciji antikomunizma koji je svugdje prisutan zapravo se historija nacionalizuje, i – naravno – fašistički se pokreti sa svih strana utemeljuju kao dio novog identiteta”.

“Nemate situaciju da neko nakon presude kaže ‘ispričavamo se žrtvama, zločin je počinjen’. Nego su Hrvati žrtve, dodatno se viktimiziraju – niko nema pogled na drugoga. svima je teško reći oprosti – izvini”, naveo je Jakovčić.

Ocijenio je da su sudske činjenice elementarna stvar pristojnosti.

Kompletan razgovor N1 na N1 – pogledajte u videu.