Strategija za Zapadni Balkan i famozna godina 2025. ne znači ništa posebno kada su u pitanju Srbija i Crna Gora smatra profesor Univerziteta u Grazu Florian Bieber u razgovoru za N1. On navodi da je to datum koji bi trebao biti inicijativa svim zemljama Zapadnog Balkana kako bi krenuli naprijed.
“Strategija je dobra u smislu da identifikuje te probleme u regionu kojih su ljudi bili svjesni. Posebno tu mislim na nedostatak vladavine prava, neriješene bilateralne odnose i u tom smislu to je dobra analiza. Ali, ne daje neki baš jasan signal šta uraditi sa zemljama Zapadnog Balkana. Znači kako unaprijediti proces integracija pogotovo i šta uraditi sa onim zemljama poput Bosne I Hercegovine koje nisu najnaprednije u procesu pregovora”, kaže Bieber i dodaje da je to možda i najveći nedostatak ove strategije.
On smatra da je strategija posebno manjkava kada su u pitanju naredni koraci. Biber uz sve ovo šalje i svojevrsno upozorenje Srbiji i Crnoj Gori, ali i Bosni I Hercegovini da ih može i mora stići.
“Ovaj datum i za Srbiju i za Crnu Goru nije datum koji im kaže da će one sigurno biti članice Evropske unije, nego da će ako budu radili sve ono što EU traži da one imaju šansu da postanu članice. Znači u tom smislu ne pravi neku veliku razliku između Bosne i Hercegovine i te dvije zemlje. Ja na to gledam kao na činjenicu da su ove dvije zemlje u mogućnosti da više napreduju zato što nemaju te unutrašnje probleme koje ima Bosna i Hercegovina ne postoje u Srbiji i Crnoj Gori. Sa druge strane piše tamo da i ove dvije zemlje moraju riješiti sve bilateralne sporove i to znači i za Srbiju i za Crnu Goru da to neće biti tako brzo kako oni to očekuju”, napominje Bieber.
Po njegovim riječima jasno je da će za njih taj proces biti brži, ali na kraju zavisi sve od političke elite u Bosni i Hercegovini kojom će brzinom ta zemlja napredovati. Također to može uticati na njenu dinamiku, ako se uključe Makedonija i Albanija u taj proces, onda to može vršiti dodatni pritisak na političku elitu u Bosni i Hercegovini da učine više napora da bi ubrzala taj proces.
Samiti koji će biti održani u Sofiji I Londonu te informacija da je novi šef njemačke diplomatije Martin Schulz jasno znači da to otvara dodatne prilike za Zapadni Balkan.
“To su sve prilike i kako će one biti iskorištene zavisi od same Bosne i Hercegovine. Znači, da održat će se samiti u Sofiji i Londonu, sve su to mogućnosti koje se otvaraju. Zapadni Balkan je puno više u centru pažnje ove godine, ali naravno svaka zemlja sama mora uraditi i dati signal da je spremna da se priključi. Konkretno kada je u pitanju Bosna I Hercegovina važno je da Bosna i Hercegovina što prije pošalje odgovore na Upitnik i da ona što prije postane kandidat za članstvo u Uniji. Opet ponavljam da to sve ovisi od političke zrelosti i spremnosti političkih elita u Bosni i Hercegovini”, zaključuje Bieber.
Zemlje Zapadnog Balkana danas pokušavaju shvatiti šta se dešava i kako će ispuniti sve one zahtjeve koje pred njih stavlja Evropska unija, a pogotovo kada je u pitanju vladavina prava, osnovne ljudske slobode i ispunjavanje kriterija.
