N1 u kampovima Tabanovce i Vranje: Kako je Makedonac prihvatio sirijskog dječaka

Bila je zima 2015. godina. U jeku izbjegličke krize na balkanskoj ruti, jedan Makedonac pronalazi malog sirijskog dječaka. On je policajac na dužnosti, na sjeveru zemlje, na granici sa Srbijom. U Tabanovcima je tada bilo oko 5.000 ljudi.

On, devetogodišnji dječak, u opštem metežu, izgubio se. Roditelji su prošli rutom ka Šidu, preko Hrvatske i Slovenije do Njemačke.

Krupni, proćelavi policajac, nije dvojbio. Dječaka je odveo kod sebe kući. Istih godina, bila je njegova ćerka, a u pogledu uplašenog, smrznutog mališana, prepoznao je nju. To ga je i na minus 10 otopilo.

Devetogodišnjak je kod njega živio 11 mjeseci.

Za sve to vrijeme trajala je potraga za roditeljima, te usputna papirologija.

Srećan kraj o spajanju porodice priča nam policajac u centru Tabanovce, sa istom suzom u oku, koju je, ističe, imao i u momentu kada je dječaka avionom odveo porodici u Hamburg.

Ovo je samo jedna od priča o lutanju ljudi pogođenih ratom, siromaštvom, progonom, ispričanih na takozvanoj balkanskoj ruti.

Otvorenim granicama Grčke, Makedonije, Srbije, Hrvatske, Slovenije, i dalje ka Evropskoj uniji, samo od oktobra 2015. godine do marta 2016. prošlo je oko milion ljudi.

Danas Makedonija ima dva tranzitna migrantska centra čiji kapaciteti su gotovo prazni. Slično je i sa azilantskim centrom Visbegovo. Zvanični podaci govore da je od početka krize država Sjeverna Makedonija dala samo 10 supsidijarnih zaštita, odnosno niži nivo dobijanja azila. Kao i u svim zemljama Balkana, azil se odbija najčešće uz obrazloženje da se radi o ekonomskim migrantima.

Tražioci azila pretežno su iz Pakistana i Afganistana. Ima ih nešto čak i iz Njemačke, Turske, Sirije, Maroka, Bosne i Hercegovine.

Ipak, zvanični kampovi koji su prazni ne oslikavaju stvarno stanje broja onih koji se ilegalno kreću ka EU.

Sela Lojane i Vaksince, pored granice sa Srbijom, su hot spot za migrante, a procjene govore da ih u toj oblasti ima oko 700.

U Srbiji, s druge strane u 18 centara, 15 tranzitnih i tri azilantska, smješteno je oko 3.000 migranata. Oko 400 procjenjuje se van je sistema.

U Vranju srećemo Sonju iz Afganistana. Želi legalno u Mađarsku, jer ta mogućnost postoji na papiru. U praksi se ipak sve rjeđe dešava da ta zemlja daje dozvole po utvrđenim kvotama. Sonja i njena sestra su babice i sanjaju da dođu do Njemačke, nađu posao i žive u miru i slobodi.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad