Donacija bubrega i organa u Bosni i Hercegovini je još uvijek tabu tema. Građani o tome ne znaju mnogo i nema dovoljno informacija o tome kako donirati organ.

Smatra se da svaki deseti stanovnik planete Zemlje boluje od neke vrste hronične bolesti bubrega.

Samo u Bosni i Hercegovini postoji više od 3.000 pacijenata ovisnih o dijalizi, koji se liječe u 27 dijaliznih centara koji su prebukirani. Porast broja  bubrežnih bolesnika u našoj zemlji je alarmantan – poručuju iz Donatorske mreže KS.

“Podaci iz Kantona Sarajevo govore da je 400 osoba testirano na hroničnu bubrežnu bolest. Od toga je 30 pacijenata koji nisu znali apsolutno kakve simptome imaju. Od tih 30, pet je trebalo hitno da se javi nefrologu”, kazao je Halim Resić, šef Klinike za hemodijalizu KCUS.

Neinformisanost je veliki problem. Svaki deseti pacijent koji ima dijabetes, povišen krvni pritisak, ili kardivaskularne bolesti završi na dializi. Veliki broj ih i umre, a da ni ne znaju da imaju bubrežnih problema.
Istovremeno, doniranje organa u BiH je rijetkost. Iako je potencijalni donator potpisao da želi donirati organ, vrlo često se  njegova porodica ne složi s tim.

“Broj i struktura transplantiranih je izuzetno nepovoljna. Od živih srodnika 58 posto, od kadaverišnih donatora 29 posto i od živih, a nesrodnih davala 10 posto”, kazao je Besim Prnjavorac.

Nedostatak lijekova, zastarjelost aparature i nedostatak stručnog kadra, također, su na listi problema.

“Dijaliza bi trebalo da je prelazno rješenje za jednog buzbrežnog bolesnika. Znači to bi trebao biti intremezzo do transplatacije. Problem je što nema transplatacija”, izjava Tomislav Žuljević, predsjednik Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika SBK.

U Bosni i Hercegovini se uradi osam trasplantacija bubrega godišnje.  Osamnaestog oktobra djelit će se donatorske kartice ispred sarajevske katedrale. Do sada ih je potpisano oko 10.000. Ukoliko se  želite informisati ili biti potencijalni donator prošetajte ispred katedrale u subotu od 12 do 14 sati.