Gosti Novog dana bili su Zilha Ademaj, zamjenica direktorice Zavoda za zdravstveno osiguranje Federacije Bosne i Hercegovine i Almir Čehajić Batko iz Otvorene mreže s kojima smo razgovarali o liječenju bh. pacijenata u inozemstvu.

Protekle sedmice se desio slučaj prijetnje oca bolesne djevojčice Nadin Smajlović šefu Pedijatrijske klinike prof. dr. Edi Hasanbegoviću nakon što nije želio potpisati izmješatanje njegove kćerke na liječenje u Tursku, a o tome šta je bio problem u vezi sa ovim slučajem te ima li FZZO tuberkulostatike, Ademaj je u Novom danu kazala da je tačno da su tuberkulostatici na listi lijekova koje finansira Federalni fond solidarnosti.

“Ključni problem je što su to lijekovi koje su relativno male vrijednosti i kad smo raspisali tender, nismo imali ponuđača za te lijekove u tim jačinama i dozama. Zbog toga smo tražili mišljenje od Federalnog ministarstva zdravstva da li možemo tražiti u manjim dozama taj lijek pa da se da u većim dozama. Ovdje se radi o dva lijeka – jedan lijek od 300 mg je bio propisan, a mi smo imali u ponudi od 50 mg. Drugi lijek bio je od 500 mg, a mi smo dobili ponudu od 400 mg. Dakle, nismo imali na tenderu ove propisane doze. To nije problem samo sa tuberkulostaticima nego i sa drugim lijekovima. Proizvođači i prometnici lijekova nemaju interesa da prometuju na ovako malom tržištu“, istakla je Ademaj.

Kazala je u da nikako nije smjelo doći do ovakve situacije kada je upitanju ovaj slučaj sa djevojčicom Nadin.

“Postojala je mogućnost da se možda nabavi u apotekama i da se taj lijek refundira. Vjerovatno niko nije mogao predvidjeti ovakav ishod. Kad nam je upućen zahtjev od KCUS-a, stajalo je da dijete ima lijekove za narednih sedam dana, a zašto se nije problem razriješio ne znam. Također zašto nije prihvaćena ova naša ponuda da se uzmu lijekovi jačina koje su se mogle isporučiti pa da se iskombinira“, dodala je Ademaj za N1.

Voditeljice Novog dana su pitale Batka šta se desi sa djetetom koje se se vrati u Bosnu i Hercegovinu, odnosno nije se liječilo na KCUS-u nego vani, a on je rekao kako on jako puno voli BiH, ali da je nastupilo beznađe.

“Na funkcije su došli ljudi kojima ja ne bi ni dvije koze dao da čuvaju jer se igraju sa životima građana. To nie funkcija, to je odgovornost. Mi imamo situacije u Otvorenoj mreži da smo preko 500 pacijenata odveli u inostranstvo i imamo ljude koje ako ne dobiju u srijedu lijekove, sva procedura i transplantacija pada u vodu. To je zato što je jako važno mjerenje količine lijeka u krvi – ne možeš danas uzeti lijek pa ga ne uzeti naredna tri dana. Nikad se nije desilo u deset godina postojanja Mreže da mi nemamo rezerve lijekova za pacijente“, komentarisao je Batko.

“Prije 10, 20 godina, kad nije Zavod ni postojao, situacija je bila bolja nego sada kad postoji. Ljekari u KCUS su imali pet klinika na raspolaganju, komunicirali su, premijer Vlade je u to vrijeme mogao urgentno da reaguje. Sada sebe dovesti u situaciju da nekom objašnjavaš da tender nije prošao, uz dužno poštovanje gospođi Zilhi, je nepojmljivo. Direktorica Fonda je rekla da neće da radi sa  Otvorenom mrežom. U pravilniku piše da pacijent koji se liječi vani, ili koji se transplantirao i vratio u BiH, te mu je na primjer naglo  skočila neka vrijednost, procedura kaže da on mora ponovo da se vrati u naš centar. To se na primjer desilo u petak popodne, a jel’ mislite da ima nekoga u Fondu? Čeka se na odobrenje nekih 15-20 dana, a do tada je pacijent možda i umro“, dodao je Batko.

Ademaj je kazala da takav slučaj nije bio sa djevojčicom Nadin te da nije bila izmještena preko Federalnog zavoda, već u režiji roditelja.

“Kad jednom neko bude izmješten u inostranstvo preko Fonda, sva dalja liječenja takođe idu preko Fonda, jedino što se mora zadovoljiti ova procedura. Ključna stvar u izmještanju na liječenje pacijenata u inostranstvo je za ona oboljenja koja se ne mogu ovdje liječiti. Prijedlog o tome uvijek dostavlja klinička ustanova“, istakla je.

Pitali smo je i zašto djecu liječimo SMS porukama.

“Što se tiče novca, tu ne bi smio biti problem. Imamo osiguran novac za liječenje u inostranstvu i naročito kad su upitanju transplantacije i djeca. Desi se samo da ne dobijemo blagovremeno prijedlog od kliničke ustanove da bi se procedura odobrila. Kada je hitna procedura u pitanju, ta se komisija ponekad i ne zasniva u hitnim slučajevima već se riješi putem e-maila ili SMS poruka“, odgovorila je Ademaj.

No, Batko kaže da je Otvorena mreža imala problem s dugovanjem u Grenoblu, jer je, kako je istakao, direktorica Fonda rekla da neće platiti hitni povratak pacijenata nazad u bolnicu.

Ademaj kaže da postoji osiguran novac za svu djecu koja se po procedurama i po pravilniku upućuju na liječenje.

“Problem je kod transplantacije naći organ. Mi nismo zemlja eurotransplanta, nemamo uspostavljenu saradnju. Batko se kao nevladin sektor ponudio da radi to. Mi u pravilniku imamo jasno definirana oboljenja, odnosno pacijente koji se mogu izmjestiti u inostranstvo. Ne znam zašto se sakuplja novac“, kazala je.

Batko je kazao kako se liječenje, odnosno transplantacije mogu raditi i kod nas, ali da od četiri transplantacije jedan pacijent preživi.

Ademaj se složila sa Batkom kako bi trebalo pravilnik popraviti te je rekla kako od 2013. nije mijenjan.

“Kad je donešen pravilnik, namjera je bila da će se te bolesti koje se liječe vani vremenom početi liječiti ovdje. Nažalost, sada imamo obrnutu situaciju, imamo sve veći broj zahtjeva za liječenje u inostranstvu. To je možda i posljedica toga što su građani izgubli povjerenje u naše zdravstvo pa čak i kad se može liječiti ovdje, traže liječenje u inostranstvu“, istakla je Ademaj.

Naglasila je i da se moraju pridržavati procedure, te da ne smiju mimo zakona o javnim nabavkama dobavljati lijekove.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad