Još jedan mirni jednosatni protest porodica ubijenih, svjedoka genocida i preživjelih, ispred Švedske ambasade u Sarajevu. Nezadovoljni odlukom Akademije nauka ove zelje da se Nobelova nagrada za književnost uruči, kako kažu, negatoru genocida Austrijancu Peteru Handkeu - članovi udruženja poručuju "vidimo se u Švedskoj". Jedan od narednih njihovih protesta bit će u Štokholmu.
Umjesto u Sarajevu, 10. decembra – protesti u Štokholmu. Na dan dodjele Nobelovih nagrada. Uz poruku, Peter Handke nije zaslužio biti nagrađen za negiranje genocida, druženje s ratnim zločincima, podržavanje njihovih ideologija.
“Evo mi ćemo, tri udruženja biti tamo 10. decembra kada se budu dodjeljivale nagrade, pa ćemo zamoliti taj Komitet da sljedeće godine dodijele nagrade Karadžiću, Mladiću, Miloševiću… Onda će potpuno ispuniti želju zločinaca, ispuniti želju negatora genocida i ispuniti želju onih koji su počinili genocid”, poručuje Munira Subašić.
Švedska akademija nauka neće uskratiti Handkeu nagradu. Navode u šturom pismu, upućenom na adrese Udruženja koja organizuju proteste. Uz opasku da poštuju haške presude za genocid. No, Handkeova književnost je nešto sasvim drugo. Ovo je za porodice ubijenih, svjedoke genocida dodatni dokaz, kažu, da su članovi Nobelovog komiteta pri punoj svijesti, s jasnom namjerom, znajući za presude i Handkeovu prošlost – odlučili da upravo on bude dobitnik jednog od najvećih svjetskih priznanja.
“Mi ćemo se boriti da to spriječimo ili da bar iznesemo svoje mišljenje i negodovanje da se takve stvari ne bi u buduće dešavale pa ako ne pobijedimo makar smo se borili. Mi cijelo vrijeme pričamo istinu, tražimo pravdu, tražimo da se svijest ljudi probudi u svijetu da se taj zločin zaista osudi kako bi se utrli putevi zločina, da ga u buduće nikad ne bude. Ni u kom narodu”, ističe Kada Hotić.
Majke Srebrenice se ipak nadaju da će konačnu riječ imati švedski kralj i kraljica. To će, poručuju u novom pismu Akademiji, biti jedina prilika da se švedsko društvo spasi historijske i moralne katastrofe. Da ne ostane zabilježeno kao društvo koje će biti inspirator budućih zločina. Jer Švedska, poručuju, nagrađuje upravo onog koji zločince brani i glorifikuje.
“Takva djela i promocije takvih djela jednostavno bude mnoge širom svijeta. Vi znate da su Karadžić i Mladić idoli mnogim mladim ljudima širom Evrope koji čine ogromne zločine, koji su u Norveškoj napravili ogroman zločin, teroristički čin ubistva preko 70 mladih ljudi i niza drugih događaja koji aludiraju na činjenicu da ako podržavate takve ljude da oni daju podršku mladim ljudima i to se na neki način nastavlja tragedija ljudi”, zaključuje Murat Tahirović.
Ženama koje su ostarile i obolile tražeći i do današnjeg dana posmrtne ostatke svojih sinova, muževa, braće – ovo je još jedan, snažan udarac.
“Ja sam izgubila sina jedinca, izgubila muža… Za njega sam bila juče u Beogradu na suđenju u Kravici što su ga ubili. Nisam ukopala ni kilu kostiju razbacanih i to sam ih u pet grobnica skupljala”, otkriva Hajrija Morić.
“Teško mi je kada dođem ovdje, potresem se, svi mi i svaki dan je sve crnje i crnje kako godine prolaze, većinom sam više bolesna nego što sam zdrava”, dodaje Zilka Ahmetović.
Za majke Srebrenice dodjela Nobelove nagrade Handkeu još jedna je svjetska izdaja, nakon one, kažu, koja je, bez konkretne reakcije posmatrala ubijanje njihovih najmiljih. Veliki dio bh. i svjetske javnosti ranije je dodjelu Nobela Handkeu ocijenio kao sraman i anticivilizacijski čin.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad