Haški tribunal je potvrdio UZP i umiješanost Hrvatske i Tuđmana u rat u BiH

Vijesti 04. avg 202012:38 > 12:49
Izvor: AFP

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović danas je na obilježavanju godišnjice vojne akcije "Oluja" kazao da je "nakon rata bilo pokušaja da se na Haškom tribunalu sve ovo prikaže kao zajednički zločinački pothvat" i da je "to propalo kao namjera".

Svečanim završetkom obuke 2. naraštaja za razvoj vođa ‘Marko Babić’ i prijemom ratnih zapovjednika iz Domovinskog rata započelo je danas obilježavanje VRO Oluja na kojem sudjeluje i predsjednik Republike Zoran Milanović. On se okupljenima obratio kratkim govorom.

“Rat ste dobili, dobili smo ga svi zajedno, ali prije svega oni koji su nosili oružje. Rat je gotov i nakon rata bilo je pokušaja, ne ulazim u motive, da se na Haškom tribunalu sve ovo prikaže kao zajednički zločinački pothvat. To je propalo kao namjera. Mi smo imali sreće da nijedan od naših generala nije ovlađen i osuđen. Zločinački pothvat je jedna loša namjera koji su nam pokušali uvaliti, to je bila jedna od glupih izmišljotina. Ispričavam se da pod dojmom kiše nisam pozdravio obitelji poginulih i nestalih. Sretan sam što vam mogu uručiti odlikovanje. To je naš dug časti i moj dug časti prema vama i prema njima. Žao mi je što ovo priznanje niste dobili i ranije”, rekao je Milanović u svom govoru.

S druge strane, donoseći presudu u slučaju rata u Bosni i Hercegovni, Žalbeno vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju svim optuženima u predmetu “Prlić i ostali” potvrdilo je krajem septembra 2017. godine prvostepene presude za zločine nad muslimanskim stanovništvom tokom rata u Bosni i Hercegovini.

U sažetku presude, Žalbeno vijeće je navelo da ostaje prvostepena odluka da je Hrvatska bila umiješana u rat u Bosni i Hercegovini i da je prvi predsjednik nezavisne Republike Hrvatske, Franjo Tuđman, bio dio udruženog zločinačkog poduhvata (UZP) zajedno sa čelnicima “Herceg-Bosne”.

“Prlić, Praljak, Ćorić i Pušić tvrde da postoje uvjerljivi razlozi da Žalbeno vijeće odstupi od svoje ranije prakse da UZP, u svim svojim oblicima, predstavlja vid odgovornosti koji je bio čvrsto utemeljen u međunarodnom običajnom pravu u relevantno vrijeme. Oni nisu pokazali te uvjerljive razloge, te se njihove tvrdnje odbacuju. Što se tiče toga kako je Pretresno vijeće opisalo krajnji cilj UZP-a, Prlić, Stojić, Praljak i Pušić osporavaju konstataciju Pretresnog vijeća da su Franjo Tuđman i drugi rukovodioci dijelili taj krajnji cilj, a to je bilo stvaranje hrvatskog entiteta kojim bi se obnovile ranije granice i koji bi omogućio ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda. Žalbeno vijeće konstatuje da oni nisu pokazali da je Pretresno vijeće pogrešno protumačilo relevantne dokaze, da je zanemarilo bilo koje dokaze ili na drugi način pogriješilo prilikom donošenja svog zaključka. Zajedno s Petkovićem, oni takođe navode razne greške u utvrđivanju činjenica, na kojima se temelji zaključak Pretresnog vijeća u vezi s krajnjim ciljem UZP-a. Njihovi argumenti nemaju meritum, te se odbacuju. Sva šestorica žalilaca na strani odbrane osporavaju zaključak Pretresnog vijeća da je zajednički zločinački cilj koji su dijelili članovi UZP-a bio ‘cilj dominacije Hrvata u Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva’. Konkretno, oni navode greške u pogledu te definicije zajedničkog zločinačkog cilja, pristupa Pretresnog vijeća njegovom obimu i njegovom kasnijem proširenju, te konstatacijama u vezi s fazama njegovog provođenja. Uprkos obimu njihovih žalbi, nijedan od žalilaca na strani odbrane nije pokazao da je Pretresno vijeće napravilo bilo kakvu činjeničnu ili pravnu grešku pri razmatranju tih pitanja”, pročitao je 29. novembra 2017. godine sudija Carmel Agius u sažetku presude.

Žalbeno vijeće je potvrdilo da je Hrvatska imala stvarnu vlast u nekim opštinama na teritoriji tzv. “Herceg-Bosne”, te odbacilo dijelove žalbi da se sukob HVO-a i Armije BiH dešavao samo gdje su se vodile borbe.

Žalbeno vijeće potvrdilo je navod iz prvostepene presude da je šestorka, predvođena Jadrankom Prlićem, učestvovala u udruženom zločinačkom poduhvatu, čiji je cilj bio stvaranje hrvatskog teritorija koji bi potom bio pripojen Hrvatskoj. Ovo nastojanje je u prvostepenom postupku ocijenjeno kao međunarodni oružani sukob u kojem je učestvovao i tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman.

“Iz dokaza se vidi da su se snage hrvatske vojske borile zajedno sa pripadnicima HVO-a protiv Armije BiH, a da je Republika Hrvatska vršila opštu kontrolu nad oružanim snagama i civilnim vlastima najprije Hrvatske Zajednice, a potom ‘Hrvatske Republike Herceg-Bosne'”, potvrđeni je navod iz prvostepene presude.

Bivši premijer tzv. “Herceg-Bosne” Jadranko Prlić pravosnažno je osuđen na 25 godina zatvora, čime je potvrđena prvostepena presuda, a vrijeme provedeno u zatvoru računa se u zatvorsku kaznu.

Bivšem ministru odbrane tzv. “Herceg-Bosne” Bruni Stojiću i načelniku Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Slobodanu Praljku potvrđene su prvostepene presude od 20 godina zatvora.

Potvrđena je i drugostepena presuda još jednom bivšem načelniku Glavnog stožera HVO, Milivoju Petkoviću, koji je prvostepeno osuđen na 20 godina zatvora, te presuda bivšem komandantu vojne policije Valentinu Ćoriću, osuđenom prvostepeno na 16 godina.

Potvrđena je i presuda načelniku Ureda za razmjenu zarobljenika Berislavu Pušiću, osuđenom prvostepeno na deset godina zatvora.​

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad