Dardić: Mladi s diplomama medicine samo žele napustiti BiH

Koji su razlozi pojavljivanja "dugih cijevi" oko institucija u gradu Banjaluci.

"Obezbjeđenja su bila povećana zbog serije terorističkih napada u svijetu prethodnh dana. Žrtve terorističkih napada nisu bile političke ličnosti, već obični ljudi i turisti. Ipak treba postaviti pitanje od kuda strah za političke ličnosti u Republici Srpskoj", rekla je Dardić.

"Građani su se pitali koga su uhapsili ili koga planiraju da hapse. Niko pojavu policajaca nije povezao s terorističkim napadima koji su se dogodili u državama svijeta", prokomentarisala je gošća Novog dana.

Mrtva trka za indexe na Medicinski fakultet. Dardić smatra da mladi žele pomoću diplome napustiti BiH.

"Prvo mi naumpadne da mladi žele da postanu doktori i da je želja za učenjem, ali iza tog naslova krije se nešto drugo. Biti doktor danas nije privilegija, kasne im plate i ne zarađuju dovoljno. Ono što mladi žele jeste steći diplome kako bi otišli u inozemstvo i radili kao medicinski radnici van BiH gdje je ta struka tražena."

Izvršna direktorica Helsinškog parlamenta građana Banja Luka je izabrala da prokomentariše naslov da "srbijanski političar Nenad Čanak iz Srbije dolazi u Srebrenicu."

"Na većini naslovnih strana dnevnih novina dosta je naslova koji se tiču obilježavanja 20. godišnjice od genocida nad Bošnjacima u Srebrenici. Ipak u drugi plan se stavlja sam događaj i ukop žrtava, a najviše se govori o tome ko dolazi iz Srbije u Srebrenicu, te se nagađa šta dobro i loše donosi Rezolucija o Srebrenici i šta će Rusija uraditi po tom pitanju", rekla je Dardić.

Dardić je u jutarnjem programu N1 televizije prokomentarisala formiranje vlasti nakon izbora 2014. goine.

"Fascinira me da i mi nakon osam mjeseci od okončanja izbora još uvijek nemamo formirane vlasti na svim nivoima. Može se pomisliti da naši političari ozbiljno pristupaju poslu formiranja vlasti, no međutim kod nas se borba za ministarska mjesta vodi ne da bi vodili za opšte dobro već da bi mogli učestvovati u podjeli pozicija u javnim preduzećama koja se nazivaju "zlatnim kokama" i za mjesta kojim se kontrolišu tokovi novca i pozicije."