Pristupnu deklaraciju zemljama jugoistočne i centralne Evrope, okupljenim u “Dekadi uključenja Roma 2005-2015”, u želji da unaprijedi položaj romske populacije, 4. septembra 2008. godine potpisao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić, u okviru 14. sjednice Međunarodnog upravnog odbora Dekade u Beogradu.
Špirić je obećao da članstvo BiH u Dekadi neće biti deklarativno, već odraz suštinske namjere da se promjeni položaj romske populacije i da joj se da status dostojan čovjeka. Danas u Novom danu smo govorili o “Dekadi Roma” sa gostom Dervom Sejdićem, aktivistom Romskog informativnog centra.
Na samom startu, Sejdić je kazao da nije riječ o deklarativnom pristupanju “Dekadi”, ali kada u gomili problema napravite pomak on je vrijedan pažnje. “Kasnili smo tri godine sa pristupanjem, ali smo uradili dobrih stvari u posljednjih šest ili sedam godina”, riječi su Derve Sejdića.
PROČITAJTE JOŠ
Postavlja se pitanje, šta nakon 2015. godine?
“Pitamo se svi. Dvije ili tri godine unazad ta priča je aktuelna. EU je odigrala malo neprincipjelnu stvar prema Romima. Podijelili su Rome na članice EU i na zemlje u predpristupnom procesu. Ovo što nam se pokušava napraviti jeste da nam ‘kreiraju kapu bez nas’. Ne drže se EU platforme i deklaracije za Rome”.
“Tražimo pomoć kod OSCE misije, u Washingtonu da obave razgovore sa predstavnicima EU, jer ako zagovarate principe transparentnosti, inkluziju Roma, a to gurate pod tepih, to onda ne može biti dobro”, kazao je Sejdić.
Sejdić je kazao da je bitno da novi program bude desetogodišnji, nakon što se sutra okonča Dekada. “Vlada Srbije je donijela Dekadu 2, a ja se nadam i vjerujem da će BiH to isto učiniti. Nadam se da će nastaviti sa novim akcijama i strategijama za Rome. Bilo bi šteta prekinuti nešto što je dalo rezultat. Prva Dekada je jedna od najbitnijih stvari za Rome, jer mi na nju gledamo kao nešto nama sveto budući da je donijela rezultate”.
Bilo je govora i o obrazovanju Roma u Bosni i Hercegovini, te generalno romskom pitanju u regionu. Kako se to rješava u regiji, a kako kod nas?
“Obrazovanje Roma u Srbiji i Makedoniji je bolje nego kod nas. Nemaju problem prokletog trojstva kao ko kod nas. Prošle godine je 200 romskih studenata upisano u Srbiji, kod nas tri. Srbija je zaposlila 150 Romkinja na poziciji medijatora zdravstva. Makedonija je u odnosu na BiH uposlila Rome u državnim institucijama. Nema tog ministartva koje nema Roma za savjetnika. I oni funkcionišu. Ono što niti jedna od zemalja nije učinila jeste stambeno zbrinjavanje”, kazao je Sedjić na koncu gostovanja u Novom danu.
