Vijeće ministara BiH i Vlada Federacije BiH pružili su podršku kineskim investitorima za izgradnju Bloka 7 Termoelektrane Tuzla. Cijena projekta je blizu 722 miliona eura, što ga čini najvećom poslijeratnom investicijom u BiH. Ipak, o detaljima projekta nadležni proteklih dana malo govore, te su brojna pitanja ostala nedorečena.

Projekat vrijedan blizu milijardu i po maraka. 15 posto cijene plaća EP, 85 posto kineska Exim banka. Rok otplate 15 godina. Kamata nepoznata. Nepoznato je i koliko će električne energije proizvoditi termolektrana i po kojoj cijeni, koliko će koštati ugalj.

“Mislim da je i odluka polazna i analize koje su rađene su sa cijenama električne energije na tržištu koja je bila puno veća nego što je sad sa ovom cijenom električne energije koja je trenutno na tržištu. Nijedan od postojećih blokova ne može efikasno da radi osim hidroelektrana, pogotovo bi bila komplikovana izgradnja nekog novog bloka”, smatar Mirza Kušljugić, Elektrotehnički fakultet Tuzla.

Projektom je planirano da se na tržištu cijena struje po megavatu kreće oko 54 eura, a uglja oko 2 eura po gigađulu. Jedino po tim parametrima bi bilo moguće vraćati kredit Kinezima. Ali već sada je cijena struje na tržištu oko 40 eura, a uglja između 2,5 i 3 eura. Te se postavlja pitanje konkurentnosti i ekonomske održivosti Bloka 7. S druge strane ako na tržištu i dođe do sniženja cijenu uglja, održivost domaćih rudnika, posebno Kreke, upitna je.

“Bez ulaganja, bez nove opreme, bez modernizacije, ne možemo to raditi. Zbog toga su svi naši planovi okrenuti da investiramo u proizvodne rudarske kapacitete koji će dati najjeftiniji ugalj i u onoj potrebnoj količini koja će omogućiti i nisku cijenu k/s u bloku sedam, a isto tako obezbijediti dugoročno poslovanje rudnika”, ističe Emir Aganović, Elektroprivreda BiH.

A stanje u rdunicima je najbolji pokazatelj kakva su dosadašnja ulaganja. Te je nedoumica i da li će loše opremljeni rudnici moći podmiriti termoelektranu tolike snage.

“Bez investicije u rudnike nema novog bloka, a bez novog bloka nema rudnika”, tvrdi Mirza Kušljugić, Elektrotehnički fakultet Tuzla.

Za neke stručnjake iz ove oblasti, izgradnja Bloka 7 je jedini način da BiH održi energetsku nezavisnost, a rizici strateških projekata uvijek postoje. Ipak, niti jedna zapadna kreditna organizacija nije htjela finansirati projekat, jer imaju striktne zabrane izgradnje pogona na ugalj, zbog zagađenja, na što uzalud godinama upozoravaju brojna ekološka udruženja i u našoj zemlji.

Članice EU i Energetska zajednica stalno povećavaju naknade za emisije štetnih gasova iz velikih ložišta, a u njih spadaju i termoelektrane. Da li će Blok 7 ispoštovati evropske standarde zaštite okoliša htjeli smo upitati direktora EP, Bajazita Jašarevića, ali bezuspješno. Iako je danas zasjedao NO preduzeća, na temu Blok 7, rezultati sastanka su nepoznati.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.