Draško Aćimović, ekonomski analitičar komentirao je manjak informacija o sadržaju aneksa ugovora koji je Energoinvest, snabdjevač bosanskohercegovačkog entiteta Federacija BiH prirodnim gasom, potpisao sa ruskim dobavljačem Gazpromom.

“Osim informacije da je potpisan neki ugovor, nema informacija po kojoj cijeni, kojim uslovima, jedina informacija je da je navodno potpisan neki produženi ugovor ili neki novi, ali ni to se ne zna, do Nove godine. Ako uzmemo u obzir da je Srbija prije nekoliko dana dogovorila potpisivanje ugovora sa cijenom koja bi u startu trebala biti između 40% do 50% veća od dosadašnje, mi možemo očekivati i to pod uslovom da su pregovarački bili to u stanju dogovoriti, da je i BiH u toj visini i cijeni. Ali to se mora reći građanima. Po kojoj cijeni kupujete gas? Nevjerovatno da nema te informacije. Ako u startu vam poskupljuje 40 do 50 posto gas, a ako država na neki način neće subvencionirati to poskupljenje cijena gasa, to će platiti građani. Sad zamislite sa pedeset posto povećanom cijenom gasa šta će se desiti na jesen. Imate jednu dostavu gasa, jedan krak iz Srbije, a nemate alternativu”, govori Aćimović u programu N1.

Aćimović je istaknuo da u svijetu vlada ratna ekonomija koja se ne može definisati ekonomskim parametrima.

“Evropska centralna banka je pod navodnicima naštampala veliku količinu novca za vrijeme korona krize i kupovala obveznice evropskih zemalja. Početkom godine je to pokušala povući iz opticaja da bi smanjila inflaciju, međutim sa ratom u Ukrajini države su se susrele sa situacijom koju niko nije mogao predvidjeti i koja je dovela do potražnje novca u njima. Evropska centralna banka pokušava da smanji volumen novca, a s druge strane su zemlje koje imaju potrebu za novcem, možda i veću nego prije”, objašnjava Aćimović.

Navodi da tu ekonomiju možemo nazvati ratnom i u kom će to pravcu ići to je jako teško prognozirati.

“Povećanje kamatnih stopa je jedan od načina na koji se pokušava smanjiti haos koji vlada. Ukoliko ste do sada imali tzv. utočišta kapitala u slučajevima krize poput zlata, srebra ili urana, vi sad u rudnicima zlata i srebra, u zadnjih mjesec dana imate pad od 50, 60 ili čak 70 posto. Kriptovalute su također nekad bile utočište, a imale su ogroman pad. Bitcoin je pao. Oscilacije su toliko velike da morate unutar država imati specijalne timove koji će se baviti trgovinom i kupovinom. Druge zemlje to imaju no BiH nema tim koji prati stanje i optimizira kada treba da se kupe određena sirovina”, govori za N1.

Aćimović je siguran da građane čekaju daljnja poskupljenja

“Gotovo pet posto je za mjesec dana porasla inflacija unutar Bosne i Hercegovine, a realna je puno veća od statističke koju sam naveo. Mislim da smo prešli dvocifrenu inflaciju unutar BiH. Ono što nam se približava u jesen sa povećanjem cijena energenata, sirovina i prehrambenih stvari može izazvati duplo veću inflaciju. Niko se u vlasti ne brine za to”, upozorio je Aćimović.

Na pitanje šta bi se sad moglo poduzeti Aćimović ističe da bi na snazi trebale biti akutne mjere.

“Kad vam kuća gori ne možete razmišljati do tome da li ste ili niste isključili šporet, već morate gasiti požar. Ništa nije urađeno ni rezerve nafte, ni gasa. Od svega su vlasti napravile problem. Sad morate pokušati stimulisati domaću poljoprivredu, da dobijemo što više domaće hrane i proizvoda. Druga stvar je da se u slobodnim vojnim i drugim objektima uskladiše energenti. Imate viška novca i nađite mogućnost da ljude pripremite za zimu, da bismo imali uskladišten bar dio energenata. Da bar ljudi znaju da ćemo imati gasa i nafte ove zime”, apeluje Aćimović.

Aćimović dodaje da je “glad” u Evropi već počela jer su Ukrajina i Rusija pokrivali trećinu svjeta sa žitaricama. Zablokirano je preko 20 miliona tona žitarica.- zaključuje.

Kompletan razgovor sa Sanelom Dujković pogledajte u videu ispod.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad