BHRT pred novim rezovima: Ugašene emisije, radnici bez plata, moguća dodatna redukcija programa

Gostujući u Novom danu, Tadić je kazala da agonija u vezi s opstankom javnog medijskog servisa na nivou države traje predugo, a da posljedice najviše osjećaju zaposleni koji, uprkos problemima, pokušavaju sačuvati program i instituciju.

„Predugo traje ova agonija vezana za opstanak javnog medijskog servisa na razini države. Definitivno to najviše osjete uposlenici koji sve ove godine, a pogotovo intenzivno posljednjih mjeseci, nastoje sačuvati taj medijski stub ove države“, kazala je Tadić.

Dodala je da zaposleni nastoje sačuvati ono što su njihove kolege stvarale desetljećima, ali i vlastita radna mjesta.

Prema njenim riječima, BHRT se godinama nalazi u permanentnoj krizi koja povremeno eskalira, a trenutna situacija možda je i najteža do sada.

„Računi BHRT-a su blokirani već punih mjesec dana po presudi koja je u međuvremenu poništena. To je najveći apsurd cijele ove priče. Blokirani su nam računi, a ne bi uopće trebali biti blokirani jer više ne postoji nikakvo pravno uporište da oni budu blokirani“, navela je.

BHRT, kako je objasnila, sada čeka završetak sudskog procesa koji bi trebao dovesti do deblokade računa i omogućiti da ponovo postane operativan.

U međuvremenu, radnici rade bez plata i doprinosa.

„Svakodnevno idu na teren, svakodnevno izvještavaju, svakodnevno nastoje opravdati ulogu javnog medijskog servisa i donijeti priče koje su važne za građane ove zemlje“, kazala je Tadić.

Istaknula je da zaposleni imaju osjećaj da su potpuno prepušteni sami sebi te da opstanak BHRT-a trenutno praktično zavisi od njegovih radnika.

Nema precizne informacije kada će računi biti deblokirani

Tadić je pojasnila da su u BHRT-u očekivali deblokadu računa nakon što je Vrhovni sud Republike Srpske poništio presudu nižeg suda na osnovu koje su računi bili blokirani.

„Očekivali smo da će to biti u roku od nekoliko dana. Čim prestane važiti presuda po kojoj ste blokirani, nekako je logično da automatski budete odblokirani u roku od nekoliko dana, dok ti papiri obiđu krug po nadležnim sudovima. Međutim, mi još uvijek nismo odblokirani i nemamo preciznu informaciju kada bi se to moglo desiti“, rekla je.

Navela je da se čekalo očitovanje Radio-televizije Republike Srpske te da imaju informaciju da je ono dostavljeno, ali da u ovom trenutku ne može precizno govoriti o narednim koracima.

Zaposleni BHRT-a platu nisu dobili mjesec dana, odnosno od trenutka blokade računa, dok honorarni saradnici, prema riječima Tadić, nisu plaćeni već dva mjeseca.

„Ti ljudi i dalje na neki način ostaju lojalni kući za koju honorarno rade“, kazala je.

Program zasad, kako je rekla, ne trpi u potpunosti, ali je kriza već dovela do njegovog reduciranja.

BHRT je od petka morao ugasiti emisiju „BHT1 Uživo“, čiji je jedan od osnovnih zadataka bio donošenje priča iz cijele Bosne i Hercegovine, kao i vikend izdanje jutarnjeg programa.

„Mi to više nismo u stanju učiniti zato što ne možemo na teren, zato što ne možemo isplatiti dnevnice, ljudima platiti autoput, nasuti gorivo“, kazala je Tadić.

Dodala je da je rad BHRT-a sada u velikoj mjeri ograničen na Kanton Sarajevo, gdje se nalazi sjedište, te na gradove u kojima BHRT ima informativno-tehničke centre.

Kolege i dalje odlaze na teren, ali bez zakonski predviđenih dnevnica za koje se nadaju da će im naknadno biti isplaćene.

Tadić je izrazila nadu da će se, čim se steknu bolji uslovi, ugašene emisije vratiti u program te da BHRT neće biti primoran uklanjati dodatne sadržaje iz programske sheme.

„Domaćim vlastima smo sada potpuno marginalna tema“

Govoreći o odnosu domaćih vlasti prema krizi BHRT-a, Tadić je kazala da su političari trenutno okupirani predizbornom kampanjom.

„Mi smo sada političarima potpuno marginalna tema. Tu i tamo se neko od njih oglasi deklarativno da se javni servis mora spasiti i to je to“, navela je.

Tokom prethodnih godina, kaže, postojale su određene političke inicijative usmjerene na stabilizaciju javnog servisa, ali nisu imale potrebnu podršku ni u parlamentima ni u Vijeću ministara BiH.

BHRT je u dva navrata dobio određenu finansijsku pomoć Vijeća ministara BiH, ali posljednjih šest miliona KM o kojima se govori namijenjeno je isključivo tehničkim i razvojnim projektima i procesu digitalizacije.

„Taj novac ne možemo usmjeriti na plaćanje tekućih dugova, plata i svega ostalog, a uostalom i taj novac je trenutno pod blokadom i ne može mu se pristupiti“, rekla je Tadić.

Atmosferu među zaposlenima opisala je kao veoma lošu.

„Ljudi su preumorni od borbe s vjerovnicima, preumorni su od traženja onoga što su zaradili i onoga što bi po zakonu trebalo biti normalno“, kazala je.

Ipak, među zaposlenima još postoji određena doza entuzijazma i volje da se program sačuva.

„Ali bojim se da nam tog entuzijazma ponestaje jer ne vidimo nikakvu reakciju onih koji bi ovaj problem trebali riješiti i koji bi trebali osigurati poštivanje zakona“, navela je.

Tadić: Potraživanja od RTRS-a prešla 109 miliona KM

Tadić je kazala da BHRT traži isključivo poštivanje zakona i sudskih presuda.

Prema njenim riječima, sve razine sudstva u Bosni i Hercegovini presudile su i potvrdile da su potraživanja BHRT-a od Radio-televizije Republike Srpske po osnovu prikupljene RTV takse u tom entitetu zakonita i utemeljena.

„Taj iznos je već prešao 109 miliona konvertibilnih maraka“, rekla je.

Navela je da RTRS, uprkos presudama, i dalje odbija prebaciti sredstva BHRT-u.

„U ovom trenutku imamo tri pravosnažne presude u našu korist, ali niti jedna konvertibilna marka još uvijek nije došla na račune BHRT-a“, kazala je.

Zbog toga, kako je navela, BHRT ponovo apeluje na međunarodnu zajednicu da se snažnije uključi u rješavanje problema nepoštivanja zakona u Bosni i Hercegovini.

Apel OHR-u i međunarodnoj zajednici

Tadić je kazala da u BHRT-u nemaju pretjerane nade u reakciju međunarodne zajednice, ali smatra da njeni predstavnici imaju odgovornost prema građanima i funkcijama koje obavljaju u Bosni i Hercegovini.

„Funkcionalna država ne može dozvoliti da se njeni zakoni ovako eklatantno krše nauštrb građana i nauštrb više od 700 radnika“, kazala je.

Pozvala se i na ranije intervencije visokog predstavnika.

„Ako je visoki predstavnik mogao reagirati u vrlo sumnjivom slučaju Vijadukta, nametnuti određena zakonska rješenja i finansijski riješiti cijelu tu zavrzlamu, ne vidimo zašto ne bi mogao intervenirati i osigurati novac za zakonski potpuno čistu situaciju kakva jeste problem BHRT-a“, rekla je Tadić.

Smatra da je OHR adresa kojoj se BHRT treba kontinuirano obraćati jer, prema njenoj ocjeni, rješenja u domaćoj politici nema.

„Domaća politika se nikada neće dogovoriti jer domaća politika ne može pomiriti svoje interese kada je u pitanju javni medijski servis, a interes politike ne bi smio postojati kada je u pitanju javni medijski servis. On bi trebao odgovarati isključivo građanima, a ne političkim partijama“, poručila je.

Šta bi značilo gašenje BHRT-a?

Govoreći o mogućim posljedicama gašenja BHRT-a, Tadić je istaknula da, prema njenom stavu, nema demokratske države bez javnog servisa.

Naglasila je i značaj arhiva BHRT-a.

„To je prvi medij i radiotelevizija u ovoj državi koja baštini i čuva kompletan arhiv. Sve što se nekada dešavalo u ovoj zemlji, snimke toga možete pronaći u našem arhivu“, kazala je.

Prema njenim riječima, gašenjem BHRT-a nestao bi glas građana koji je slobodan od političkih utjecaja i interesnih grupa.

Navela je da je važno sačuvati nezavisno novinarstvo koje služi građanima te upozorila da je takvih medija u Bosni i Hercegovini sve manje.

„Primat preuzimaju mediji koji su ili pod direktnom političkom kontrolom ili pod kontrolom određenih interesnih skupina koje su na određeni način opet povezane s nekim centrima moći, ne samo u našoj zemlji nego i u regiji“, rekla je.

Tadić je dodala da građani trebaju biti zabrinuti za medijsku sliku Bosne i Hercegovine jer mediji oblikuju mišljenje javnosti.

„Nije svejedno ko će vam saopćiti određenu informaciju i na koji način će vam je saopćiti. Neizmjerno je važno da to bude nezavisan izvor, bez ikakvog interesa u pozadini“, kazala je.

Prema njenoj ocjeni, gašenje BHRT-a predstavljalo bi snažan udar na medijske slobode i pluralizam u Bosni i Hercegovini, a šteta bi bila nepopravljiva.

Radnici bez plata, zdravstvenog osiguranja i mogućnosti liječenja

Tadić je kazala da politika svojim nečinjenjem godinama indirektno gasi BHRT.

„Pušta ga da se ugasi sam od sebe, pušta da ljudi dignu ruke od BHRT-a, odu za nekim stabilnijim poslovima, puste program da se uruši sam od sebe i da BHRT izgubi i na značaju i na svojoj funkciji“, rekla je.

Posebno je ukazala na težak položaj bračnih parova koji zajedno rade u BHRT-u.

„Imamo nekoliko slučajeva ljudi koji su se upoznali upravo na poslu i sklopili brakove, imaju djecu. U te domove prošli mjesec nije došla niti jedna plata“, kazala je.

Dodala je da računi, krediti i životne potrebe ne čekaju te da zaposleni ne mogu odgoditi bolest.

„Dobar dio naših kolega ovih dana bio je vraćen iz domova zdravlja i bolnica ili se od njih traži da plate određene usluge. Ponovno smo u situaciji da ljudi nemaju novca, nisu dobili platu pa ne mogu ni platiti usluge“, navela je Tadić.

Kao osoba na rukovodećoj poziciji, kaže, svakodnevno se pita šta može reći zaposlenima.

Ističe da rješenje nije u njenim rukama, ali da ima odgovornost prema ljudima koje predvodi te nastoji transparentno razgovarati s njima i imati razumijevanja za situacije u kojima nisu u mogućnosti u potpunosti ispunjavati radne zadatke.

„Ne možete nekoga ko nije plaćen za svoj rad tjerati da radi punim kapacitetom“, kazala je.

Istovremeno je zahvalila kolegama koji i dalje pronalaze snagu da program održe živim i sačuvaju osnovnu funkciju BHRT-a.

Moguće nove redukcije programa, ugroženi i prijenosi Lige nacija

Tadić nije isključila mogućnost dodatnog smanjivanja programa ukoliko računi uskoro ne budu deblokirani i radnicima ne budu isplaćene plate.

Kazala je i da vjeruje da dio zaposlenih već razmišlja o drugim, sigurnijim i stabilnijim poslovima.

„Nemojmo zaboraviti da su plate na BHRT-u izuzetno niske, da su zanimanja za koja vam je potreban završen fakultet i koja nose izuzetnu dozu odgovornosti u BHRT-u uglavnom plaćena niže nego što, naprimjer, zarađuje jedan konobar“, rekla je, naglasivši da time ne želi podcijeniti bilo koje zanimanje, nego ukazati na odnos obrazovanja i odgovornosti prema visini primanja.

U BHRT-u se, kaže, svakodnevno razgovara o tome za koje programske sadržaje još postoje kapaciteti.

„Ponekad pribjegnemo i nekoj reprizi jer ne možemo ispoštovati sva snimanja i sve termine“, kazala je.

I dalje se nada da dodatnih redukcija neće biti.

Međutim, ugroženi su i prijenosi utakmica Lige nacija, koje je opisala kao veliki projekt BHRT-a.

„Kako sada stvari stoje, čak nam je i to ugroženo, iako nastojimo dati sve od sebe da tih prijenosa zaista i bude“, rekla je.

Objasnila je da takvi projekti zahtijevaju veliki broj ljudi na terenu, koje je potrebno poslati, primjerice, u Zenicu bez dnevnica i novca potrebnog za boravak i obavljanje posla.

„Nemam iluzija da će BHRT biti prioritet nakon izbora“

Na pitanje šta očekuje od vlasti nakon izbora, Tadić je kazala da nema velika očekivanja.

„Znamo svi šta slijedi nakon izbora. Slijede mjeseci neizvjesnosti, formiranja koalicija i vlasti. Prioriteti građana će doći na red tek možda za pola godine ili godinu“, rekla je.

Dodala je da nema iluzija da će BHRT biti prioritet nakon izbora, kao što, prema njenim riječima, nije bio ni tokom prethodnih deset godina.

Zbog toga je završnu poruku uputila prije svega međunarodnoj zajednici i Uredu visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Pozvala ih je da shvate ozbiljnost situacije i posljedice koje bi nestanak javnog servisa imao za Bosnu i Hercegovinu te da se hitno uključe u rješavanje problema, bilo donošenjem određenih zakonskih odredbi, bilo snažnijim pritiskom na aktuelnu vlast kako bi bilo pronađeno hitno rješenje.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad