El Niño oborio historijski rekord, a vrhunac tek slijedi: "Ulazimo u nepoznato područje"

Najnovija mjerenja pokazuju da je porast temperature u samom središtu El Niña u Tihom okeanu dostigao 3,05 stepeni Celzijusa. Time je premašen dosadašnji apsolutni rekord od 3,02 stepena, zabilježen krajem novembra 2015. godine, što je bila najviša izmjerena vrijednost u 150 godina modernih mjerenja. Temperatura se računa u odnosu na prosjek za period od 1991. do 2020. godine.

Većina meteorologa koristi mjerilo s pomičnim 30-godišnjim prosjekom kao polazištem, čime se u obzir uzima i globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem. Taj pokazatelj, poznat kao ONI (Nino3.4), također je na samom rubu obaranja rekorda, jer za vrijednošću iz 2015. godine zaostaje svega stotinku stepena. Iza oba izračuna stoje podaci američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA).

Očekuje se "zapanjujući" El Niño

Najnovije procjene pokazuju da bi El Niño na vrhuncu, koji se očekuje u novembru i decembru, mogao dostići čak 4,0 stepena Celzijusa. To je pokazao prosjek 14 različitih prognostičkih modela koje je analizirao klimatski naučnik Zeke Hausfather.

Te vrijednosti toliko odskaču od svega ranije zabilježenog da ih je Hausfather nazvao zapanjujućim, dok drugi stručnjaci već govore o fenomenu "na nivou Godzille".

Svaki porast temperature veći od 0,5 stepeni smatra se pojavom El Niña, dok se vrijednosti iznad dva stepena službeno klasificiraju kao "vrlo snažan" ili "super" El Niño.

Aktuelni El Niño vrlo vjerovatno predstavlja najjači takav događaj u najmanje 1.000 godina. U atmosferu će unijeti ogromnu dodatnu količinu topline, koja se već ubrzano zagrijava zbog sagorijevanja fosilnih goriva. Zbog tog dvostrukog udara očekuje se da bi 2027. godina mogla oboriti sve dosadašnje rekorde i postati najtoplija godina ikada zabilježena u historiji mjerenja.

Klimatska kriza izazvana zagađenjem iz fosilnih goriva već pojačava vremenske ekstreme i odnosi ljudske živote. Novi El Niño mogao bi te posljedice podići na još viši nivo, a promjene u ustaljenim vremenskim obrascima već ostavljaju trag širom planete.

Prethodni su nanijeli stotine milijardi štete, ovaj ih ostavlja daleko iza sebe

"Izuzetno snažni El Niño događaji, poput onih iz 1997./1998. i 2015./2016. godine, donijeli su stotine milijardi dolara štete širom svijeta. Ovaj sadašnji ostavlja te prošle daleko iza sebe", upozorava Hausfather u analizi za Carbon Brief.

Profesorica Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu ističe da je riječ o ogromnom preraspoređivanju energije unutar klimatskog sistema.

"Ovo je opasno zato što se događa u već zagrijanom klimatskom sistemu koji je pod utjecajem čovjeka. Zbog toga ćemo na mnogim mjestima u svijetu vidjeti nezapamćene toplotne ekstreme, sa svim njihovim posljedicama po zdravlje, sigurnost hrane i nestašicu vode. El Niño dolazi i prolazi, ali sve dok trošimo fosilna goriva, on se javlja na sve toplijoj podlozi, pa se zajednice mnogo teže nose s posljedicama", kazala je Otto.

Vrućina i suša u Indoneziji već su pokrenule rekordne šumske požare i izazvale opasno zagađenje zraka, dok su u Indiji izostale ključne monsunske kiše.

Suša u Srednjoj Americi i na Karibima uništava usjeve i usporava pomorsku trgovinu zbog pada nivoa vode u Panamskom kanalu. Svjetski program za hranu upozorio je u augustu da bi posljedice El Niña mogle gurnuti oko 50 miliona ljudi u akutnu glad i izazvati novi rast cijena hrane.

Poplave, suše i prijetnja svjetskoj ekonomiji

Godine u kojima dominira El Niño u pojedinim dijelovima svijeta donose znatno obilnije padavine i poplave. Peru i Čile već osjećaju posljedice, a prekinut je i pristup Machu Picchuu.

Rog Afrike izuzetno je osjetljiv na pojačane pljuskove, dok se na jugu Sjedinjenih Američkih Država tokom zime očekuju obilne padavine.

Ljeto na južnoj hemisferi bit će znatno toplije i sušnije, što povećava rizik od požara i suša u Australiji i na jugu Afrike. Očekuju se i snažniji tajfuni na Pacifiku, dok El Niño, s druge strane, obično koči uragane na Atlantiku, gdje ove godine, potpuno neuobičajeno, još nije zabilježen nijedan.

Naučnici strahuju da bi klimatska kriza mogla poremetiti uobičajena pravila prema kojima se ovaj fenomen ponaša, zbog čega se države znatno teže pripremaju za nadolazeće udare.

Svjetska meteorološka organizacija UN-a pokrenula je najveću operaciju u svojoj 50-godišnjoj historiji kako bi pomogla nacionalnim meteorološkim službama u izdavanju pravovremenih prognoza.

Meteorolog Ben Noll objavio je da je 19. septembra ključna regija za praćenje El Niña u Tihom okeanu dostigla temperaturu 3,05 stepeni iznad prosjeka, čime je oboren rekord iz novembra 2015. godine. Istakao je i da su preostala još tri mjeseca tokom kojih se očekuje dalje jačanje ovog fenomena.

"Ulazimo u nepoznato područje"

Generalni sekretar UN-a António Guterres poručio je da planeta ulazi u nepoznato područje i opasnu zonu vremenskih ekstrema.

Profesor Bill McGuire za Guardian je naglasio da bi ovo mogao biti jedan od najvećih vremenskih preokreta u posljednjih 1.000 godina, koji će donijeti niz katastrofa. Podsjetio je da je super El Niño iz 1997. i 1998. godine svjetskoj ekonomiji donio gubitke od 5,7 biliona dolara.

"Sve posljedice El Niña pojačane su globalnim klimatskim promjenama", zaključio je profesor Kevin Trenberth iz američkog Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja.

"Nezapamćeni toplotni valovi i požari koje smo gledali u Evropi, Sjevernoj Americi i Aziji samo su mali uvod u ono što tek dolazi."

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad