BHRT traži od RAK-a sankcije protiv RTRS-a zbog priloga o sudskom sporu

BHRT tvrdi da je RTRS u tim emisijama prekršio, prvenstveno, principe tačnosti, pravičnosti i nepristrasnosti iz člana 7. Kodeksa, kao i odredbe koje se odnose na izvještavanje o sudskim procesima. Iz BHRT-a navode i da je RTRS vršio nedozvoljeni pritisak na nezavisne pravosudne institucije Bosne i Hercegovine.

Kako se navodi u prigovoru, u spornim Dnevnicima iznesen je niz, kako tvrde iz BHRT-a, tendencioznih informacija o radu sudova, direktno je prozvana sutkinja Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci Gordana Marić, selektivno su preneseni dijelovi zapisnika sa ročišta, a izneseni su i neprimjereni navodi o menadžmentu BHRT-a.

BHRT smatra da se na taj način obmanjuje javnost, targetira sutkinja, podstiče na povredu prava BHRT-a i nanosi šteta ugledu javnog servisa.

U prigovoru se posebno navodi prilog u kojem se sutkinja Gordana Marić direktno i poimenično proziva, uz poruke da se „podsjeća i nju i druge sudije, da je RTRS od nacionalnog interesa“ te da prilikom odlučivanja treba primijeniti Zakon o izvršnom postupku Republike Srpske.

BHRT smatra da takav narativ predstavlja pokušaj utjecaja na ishod aktivnog sudskog procesa i kršenje člana 16. Kodeksa, koji se odnosi na izvještavanje o sudskim procesima.

U Dnevniku 2 od 14. augusta ministar pravde Republike Srpske Goran Selak, kako se navodi u prigovoru, rekao je da se "uopšte ne postupa po presudama u korist RTRS-a" i da "ni sudije ne mogu da ugroze rad RTRS-a".

BHRT u prigovoru ističe da je u takvom izvještavanju zanemarena druga strana, odnosno činjenica da pravosnažno utvrđeno potraživanje BHRT-a mora biti izmireno i da zakon treba biti jednak za sve.

Iz BHRT-a navode da nisu proizveli dug niti su odgovorni za njegov nastanak, već da traže naplatu potraživanja po osnovu zakona i pravosnažnih sudskih odluka.

"Ako je izvršenje sudske presude dovelo do problema u funkcionisanju RTRS-a, odgovornost za nastanak tog problema ne može biti prebačena na povjerioca koji traži ono što mu je pravosnažno dosuđeno", navodi BHRT.

U prigovoru se također ističe da se BHRT već duži niz godina nalazi u teškoj finansijskoj situaciji zbog, kako navode, nagomilanih dugovanja RTRS-a prema BHRT-u po osnovu prihoda od RTV takse.

BHRT navodi i da se pravosnažne i izvršne odluke sudova ne komentarišu već provode, te da bi prihvatanje stavova iznesenih u Dnevniku 2 značilo uvođenje prakse prema kojoj se više ne bi moglo tražiti izvršenje na računima pravnih lica.

BHRT prigovara i zbog načina izvještavanja o sudijama

U Dnevniku 2 emitovanom 15. augusta, kako se navodi u prigovoru, rad pravosudnih organa karakterisan je kroz pitanje:

"I na kraju, koga se sudije u Banjaluci boje? Da li Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, pod čijom su kontrolom, ili štite vlastite pozicije i enormno visoke plate?"

BHRT smatra da takvi navodi predstavljaju neprimjeren način karakterisanja rada pravosudnih organa.

U Dnevniku 2 od 16. augusta ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić rekao je da se, kako je navedeno u prigovoru, "kroz pravosuđe" radi na tome da RTRS ne postoji, odnosno da postoji samo BHRT kao "državna" televizija.

BHRT smatra da je time plasirana jednostrana teza o političkoj pozadini spora i zavjeri pravosuđa s ciljem gašenja RTRS-a.

BHRT navodi i elemente međuentitetske netrpeljivosti

U prigovoru se RTRS optužuje i za raspirivanje međuentitetske netrpeljivosti i podjela.

BHRT navodi da RTRS selektivno koristi izjave zvaničnika i daje vlastiti komentar kako bi stvorio narativ o sistematskoj diskriminaciji na osnovu entitetske pripadnosti, uz tvrdnje da sudovi u Sarajevu svjesno štite BHRT, dok se u Banjoj Luci odluke provode „munjevitom brzinom“.

Posebno se problematizira korištenje izraza „političko Sarajevo“, kojem je, prema navodima iz priloga, cilj gašenje RTRS-a. BHRT smatra da takav način izvještavanja predstavlja kršenje obaveze objektivnog i neutralnog informisanja građana.

BHRT prigovara i zbog završetka jednog od priloga, u kojem se navodi:

"No, poštovane sudije, vi radite svoj posao, a mi ćemo svoj. Jer radnici RTRS-a nikad neće zaboraviti ko su, šta su i čije svetinje brane".

U prigovoru se navodi da je uz to citiran i stih o „lomljenju zuba“, što BHRT smatra huškačkom retorikom i prikrivenom prijetnjom pravosuđu. Iz BHRT-a tvrde da takav sadržaj predstavlja kršenje člana 4. stav 7. Kodeksa, kao i postupanje suprotno članu 5. Kodeksa koji se odnosi na govor mržnje.

BHRT smatra da izjave o "političkom Sarajevu" koje navodno želi uništiti institucije Republike Srpske, kao i poruke o "odbrani svetinja" i "lomljenju zuba", podižu tenzije u javnosti i stvaraju pritisak na pravosuđe kroz politizaciju pravnog spora.

Prigovor i zbog navodno netačnih informacija

BHRT navodi da je voditeljica Dnevnika 2 emitovanog 14. augusta iznosila stavove na način kojim je, prema njihovoj ocjeni, tendenciozno promovirala interese RTRS-a, bez nuđenja drugih argumenata.

Pozivajući se na član 7. stav 6. Kodeksa, BHRT navodi da se spiker i/ili voditelj programa vijesti mora ograničiti na nepristrasno prenošenje informacija, bez iznošenja ličnih stavova, verbalnom ili neverbalnom komunikacijom.

U prigovoru se navodi i da je tokom spornog priloga tolerisano kršenje Zakona o Javnom RTV sistemu BiH, odnosno člana 28. stav 3. tog zakona.

BHRT posebno izdvaja i pitanje iz Dnevnika: "Znači li to da je Belmin Karamehmedović obmanuo Parlamentarnu skupštinu?"

Iz BHRT-a navode da u Dnevniku 2 RTRS-a niko nije bio pozvan u ime BHRT-a kako bi se čula i druga strana.

Spor oko RTV takse

BHRT osporava i navod iz priloga emitovanog 15. augusta prema kojem je RTRS još 2017. godine raskinuo ugovor sa telekom operaterima o načinu raspodjele RTV takse, prema kojem je BHRT bio „gospodar“ i od javnih emitera Republike Srpske i Federacije uzimao po 50 posto prihoda.

BHRT navodi da RTRS nije raskinuo ugovor o prikupljanju RTV takse, niti ugovor o načinu raspodjele RTV takse sa telekom operaterima, već da su ti ugovori istekli.

Kako navode iz BHRT-a, način raspodjele utvrdio je Zakon, dok su telekom operateri samo prikupljali, odnosno naplaćivali RTV taksu.

BHRT zbog toga ističe da je nedopustivo iznositi netačne informacije, posebno u programskim sadržajima jednog od javnih RTV servisa u Bosni i Hercegovini.

U prigovoru se navodi da se takvim izvještavanjem javnost navodi da sudije percipira kao izdajnike Republike Srpske, čime se, kako tvrde iz BHRT-a, direktno utiče na sigurnost prozvanih sudija.

BHRT smatra da način na koji je RTRS emitovao priloge o BHRT-u nije u skladu s profesionalnim standardima, propisima i pravilima RAK-a, da ne služi javnosti u Bosni i Hercegovini te da predstavlja zloupotrebu javnog RTV servisa.

Pozivajući se na član 7. stav 2. Kodeksa o programskim sadržajima, BHRT navodi i da je zabranjen sadržaj za koji se zna ili se može utvrditi da je lažan ili zavaravajući, kao i sadržaj za koji postoji opravdana pretpostavka da je lažan ili zavaravajući.

BHRT zaključuje da je došlo do povrede zakonskih propisa i Kodeksa o programskim sadržajima, posebno članova 5, 7. i 16.

Od RAK-a traži da hitno provede postupak, izvrši uvid u emitovane materijale i tekstualni sadržaj portala RTRS od 14, 15. i 16. augusta 2026. godine, utvrdi kršenje Kodeksa i izrekne zakonom predviđene sankcije protiv RTRS-a u skladu sa Zakonom o komunikacijama BiH.

Prigovor je potpisao v. d. generalnog direktora BHRT-a Belmin Karamehmedović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad