Omer Memišević u Novom danu
"BiH može poslužiti kao primjer Palestini po okončanju rata, bitan je i razvoj ekonomske saradnje s Izraelom"

Od 1988. godine Palestinu je priznalo 151 država članica Ujedinjenih nacija, a posljednjih dana uslijedio val masovnih priznanja od Zapadnih država. Koliki je značaj ovakvih priznanja? Šta ona znače? Mogu li zaustaviti rat? Odgovore smo potražili od vanjskopolitičkog analitičara Omara Memiševića.
"Interesantna stvar je da trenutno imamo oko 80% država članica Ujedinjenih nacija koje priznaju palestinsku državu. Samo priznanje kao takvo ima jednu reako bih dodatnu vrijednost u tom kontekstu jer omogućava prije svega uspostavu diplomatskih odnosa. Međutim, u isto vrijeme otvara put ka ekonomskom razvoju same Palestine, što je možda ono najbitnije što će doći tek poslije završetka samog rata. Imamo mogućnost na kraju krajeva lobiranja za političke ciljeve Palestine kao države. I možda ono što je najvažnije za samu Palestinu jeste i pristup Međunarodnom krivičnom sudu kako bi eventualno došli do potencijalnih reparacija za pričinjenu štetu ne samo u Gazi nego i u Zapadnoj obali ili kako bi doveli pred lice pravde one koji su prepoznati kao krivci za ono što se tamo dešava", rekao je Memišević u Novom danu.
No, ističe, samo priznanje ne znači završetak rata.
"Mi u ovom momentu možemo samo pričati o priznanju kao takvom. Sve ono što je najbitnije za državu, za funkcionisanje same države, dolazi tek nakon završetka rata", dodao je.
"Najgori govor Amerikanca u UN"
Smatra da "dobar dio krivice za nezaustavljanje rata kroz format Ujedinjenih nacija stoji na tim zemljama, ali i unutar same organizacije Ujedinjenih nacija, uzimajući u obzir lokalne i regionalne aktere regiji Bliskog Istoka.
Za govor Donalda Trumpa u UN-u dijeli mišljenje stranih analitičara - da je to jedan od najgorih govora Amerikanaca održanih UN-u, ne samo predsjednika nego bilo kojeg državljana Amerike.
"Mislim da je pokazao da mogu računati na SAD, ali u dosta ograničenom kapacitetu, puno više ograničenom nego što je to bilo prije. Donald Trump neće ni u kom slučaju povući Ameriku iz Ujedinjenih nacija", rekao je.
Na pitanje da li Izrael kontroliše Ameriku, kazao je kako je mišljenja da niko nikoga ne kontroliše u punom smislu te riječi, ali da postoje politike lobiranja u Sjedinjenim Američkim Državama i jako veliki utjecaj Izraela u samim Sjedinjenim Američkim Državama.
"Međutim, da li je to ona potpuna kontrola, kao što sam rekao, u punom smislu te riječi, ne vjerujem. Postoji tu jako puno kritika na račun Izraela koje su dolazile od strane određenih kongresmena. Sa obje strane političkog spektra, dakle i republikanaca i demokrata, tako da ja ne vidim tu neku apsolutnu kontrolu, ali vidim jak utjecaj, naravno", kazao je Memišević.
"Prvi korak ka službenoj poziciji UN"
Komentarisao je i izvještaj Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih nacija u kojem se navodi da je u Gazi počinjen genocid. Vanjskopolitički analitičar istakao je kako se to ne može promatrati kao službeni stav Ujedinjenih nacija, ali da to jeste možda i prvi konkretan korak ka službenoj poziciji u Ujedinjenim nacijama da ono što se dešava u Gazi jeste genocid.
"Nepopularni Benjamin Netanjahu"
Memišević je govorio i o stanju u Izraelu te nepopularnosti vlade Benjamina Netanjahua u samoj državi prije 7. oktobra 2023. godine.
"Treba da imamo na umu da je Benjamin Netanjahu lično i njegova vlada bila jako nepopularna do 7. oktobra 2023. Nepopularna na način da imamo nekoliko antikorupcijskih istraga protiv Netanjahu, a lično i nekoliko njegovih ministara. Također smo u to vrijeme imali nekoliko protesta po većim gradovima u Izraelu protiv njega. Odmah nakon napada Hamasa 7. oktobra, on je konsolidovao svoju ulogu u izraelskom društvu kao neko ko vodi tu bitku protiv, ne nužno, Palestinaca. Oni su jako otvoreno bili u tom kontekstu, ne protiv Palestinaca, nego protiv Hamasa. Iako ono što vidimo u praksi jeste da je Hamas tu relativno nebitan koliko je bitan prostor na kojem se ratuje", naveo je.
BiH kao primjer
U UN-u spominjala se i BiH u kojoj je također počinjen genocid te istaknuto da se takvi stvari ne smiju zanemariti, ali i da naša dražva nakon končanja rata u Gazi može poslužiti kao primjer u nekim oblastima razvoja u postkonfliktnom periodu.
"Postoji jedan dio globalne scene gdje Bosna i Hercegovina može svojim iskustvom da pomogne onome što dolazi nakon završetka rata. A ono što dolazi nakon završetka rata, jako mislim da je još uvijek to daleko da se priča - ekonomska saradnja, regionalna saradnja, izgradnja jakih demokratskih institucija, reforme i tako dalje. Postoji nekoliko primjera u BiH gdje možemo vidjeti da je to nešto što je pozitivno. Jedan od primjera jeste reforma odbrane, dakle oružane snage, kakve god da su, su i dalje tu i održavaju se. To je jedna od onih stvari. Naravno, nebrojeno mnogo državnih institucija koje nisu postojale do prije 20 godina, do prije 30 godina, sada postoje i aktivno rade svoj posao. To je isto ono što će trebati i palestinskoj državi", istakao je.
Memišević se osvrnuo i na podjele u BiH kada je u pitanju podrška Izraelu i Palestini.
"Mi imamo nominalno jedno društvo, naravno, sa apsolutno dijametralno različitim podržavanjima bilo kojeg sukoba u svijetu. Imali smo sličan primjer za rat u Ukrajini gdje su različite političke struje u Bosni i Hercegovini, političke partije podržavaju različite aktere u tom sukobu. U tom kontekstu možda je ovaj posljednji primjer malo interesantniji zato što postoji ta emotivna povezanost između jedne i druge, odnosno treće strane."
Šta slijedi?
Vanjskopolitički analitičar je mišljenja da su posljednja priznanja Palestine možda i prvi konkretan korak ka zaustavljanju rata.
"Međutim, pravi test prije svega za zapadne saveznike će biti idući korak koji bi trebao da bude kada gledamo sa neke humanitarne strane. To je poziv i organizacija da pregovoraju kako bi se organizovao prije svega prekid vatre, pa tek onda neka vrsta mirovnog sporazuma, nakon čega ide proces izgradnje palestinske države, izgradnje institucija itd. Naravno, moramo staviti fokus i na ekonomsku saradnju između Izraela i Palestine, između Izraela i drugih arapskih zemalja koji je jako solidno išlo išla do 2023. nakon potpisivanja Abrahamskih sporazuma pod prvom Trumpovom administracijom. Do 2023. regionalna saradnja između Izraela i nekih arapskih zemalja išla jako dobro. To je opet ono nešto na čemu bi fokus trebao da bude u budućnosti", zaključio je.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare