Potrošačka korpa u Bosni i Hercegovini, koju je izračunao Savez samostalnih sindikata BiH za avgust 2021. godine koštala je 2.524,81 KM. Za 454,02 KM skuplja od potrošačke korpe za prethodni mjesec.

Izračun Agencije za statistiku BiH, prema posljednjim podacima, je da je prosječna plata u julu iznosila 1.002 KM. Na prvi pogled to vam izgleda odlično. Ali zavarava.

Za realniji prikaz primanja u BiH bilo bi korisnije napraviti grupe sa nekoliko platnih razreda i u te grupe staviti brojeve i pojedince, po njihovim stvarnim primanjima. Tek tada bi imali sliku o svakom pojedincu koji je skriven iza prosjeka. I onaj parlamentarac sa više od 7.000 KM i radnik u hipermarketu sa ‘bijednih’, ali vrlo realnih 500 KM.

“Prosjek je brz način prenošenje informacija, često nam kaže nešto korisno, savremena društva ne bi mogla funkcionisati bez njega. Ali, svako pojednostavljivanje informacija može zavarati, a tu nije iznimka ni prosjek. Prosjek dovodi u zabludu, tako da cijeli jedan raspon vrijednosti svodi na jednu jedinu brojku”, piše u Faktologiji, Hansa Roslinga.

E upravo tako. Kako ćemo napuniti potrošačku korpu, najmanje 2,5 puta skuplju? Ako imate, upravo tu, zavaravajuću-prosječnu platu od 1.000 KM.

Godišnji porast cijena 2,3 posto

Prema posljednjim izračunima Agencije za statistiku BiH, u avgustu 2021. godine zabilježen je rast nivoa cijena.

Na godišnjem nivou u prosjeku cijene su skočile za 2,3%, u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

“Cijena hrane i bezalkoholnih napitaka je viša za 3,6%, alkoholnih pića i duhana za 1,9%, stanovanja i režijskih izdataka za 0,9%, zdravstva za 0,7%, prevoza 9,5%, rekreacije i kulture za 1,1%, obrazovanja za 0,2%, restorana i hotela za 0,5% te ostalih dobara i usluga za 0,5%.”, navodi Agencija za statistiku BiH.

U EU rast cijena energije rekordnih 17,4 posto – trebamo li u BiH strahovati?

Sindikalna potrošačka korpa, koja iznosi 2.524,81 KM, podsjetimo, za mjesec avgust ove godine, podrazumijeva minimalne troškove života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno srednjoškolac, a drugo osnovac.

Čine je, piše Anadolija uzimajući u obizir teritoriju Federacije BiH, prehrana 37,3 posto, stanovanje i komunalne usluge 12,3 posto, higijena i održavanje zdravlja 5,7 posto, obrazovanje i kultura 22,6 odsto, odjeća i obuća 11,2 posto, prevoz 5,5 posto i održavanje domaćinstva 6,03 posto.

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za dvanaest stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki.

Možda najavažniji odgovor na pitanje koliko će porasti cijene električne energije N1 nije još dobio, iako smo poslali upit.

Posljednja informacija je da se najavljenji rast cijena električne energije neće odnositi na stanovništvo, nego samo na pravne subjekte. Da li će tako i biti ?

U EU ta stavka je najviše zabrinjavajuća. Cijene energije u septembru su porasle nevjerovatnih 17,4 % u odnosu na prošlu godinu, navodi se u saopštenju Eurostata.

Hrvati dolaze snabdijevati se u BiH

Podsjećamo i u BiH postepeno rastu cijene goriva. Iako je cijena litre u odnosu na našu regiju i dalje najeftinija, u Federaciji BiH slijedi povećanje cijene litre benzina i dizela.

„U Federalno ministarstvo trgovine od početka ove sedmice je pristiglo ukupno 205 obavijesti o promjeni cijena i marži i to se odnosi na povećanje cijene benzina i dizela u iznosu od 0,05 KM/litru“, saopštili su za N1 iz Ministarstva trgovine Federacije BiH.

Kod susjeda, u Hrvatskoj vlada panika zbog porasta cijena litre goriva do 1,5 eura, te sve osjetnijeg rasta potrošačkih cijena.

Zbog toga dolaze u našu državu napuniti rezervoar, ali i u kupovinu.

Facebook stranica ‘Prometne zgode i nezgode’ koju prati više od sto hiljada ljudi, većinom vozača, pozvala je na protest zbog velikog porasta cijena goriva.

Na Facebook objavi, pod motom #ugasimotor je poziv za sutra: „U 16:00 ugasi svoj automobil na 10 minuta gdje god se nalazio u znak protesta zbog rasta cijena goriva u Hrvatskoj.“

Šta bh. vozače čeka? Pješačenje, korištenje gradskog prevoza ili „natočiti za 10 KM – kao uvijek“?