Generalna skupština Ujedinjenih nacija danas će na sjednici u New Yorku glasati o rezoluciji o genocidu u Srebrenici, koju je, prema poosljednjim informacijama, podržalo 39 zemalja svijeta. Rezolucijom, koju su sastavile Njemačka i Ruanda, 11. juli postao bi Međunarodni dan sjećanja na genocid. Iako se u dokumentu ne spominju nijedna etnička, vjerska ili bilo koja druga skupina, politički predstavnici bosanskohercegovačkih Srba i susjedne Srbije snažno se protive njenom usvajanju, tvrdeći da se radi o pokušaju da se okrive Srbi. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je ocijenio kako je “Bosna i Hercegovina došla do svog kraja”, a svijet s pažnjom prati razvoj događaja.
Kako je prenijela agencija AFP, osim utvrđivanja Dana sjećanja, nacrt rezolucije osuđuje “svako poricanje” genocida i poziva zemlje članice UN-a da “očuvaju utvrđene činjenice”. Uz kratki podsjetnik na razvoj događaja u UN-ovoj zaštićenoj enklavi iz ljeta 1995., ističe se kako se “incident smatra najgorim pojedinačnim zločinom u Europi od Drugog svjetskog rata”.
U pismu Njemačke i Ruande ostatku Ujedinjenih nacija, današnje glasanje je opisano kao “ključna prilika za ujedinjenje u odavanju počasti žrtvama i priznavanju ključne uloge koju imaju međunarodni sudovi”, piše AFP.
Podsjećaju kako je uslijedio bijesan odgovor Srbije i vodstva bh. Srba, a u pokušaju smirivanja napetosti, autori nacrta rezolucije dodali su – na zahtjev Crne Gore – da je krivnja za genocid “individualizirana i ne može se pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini”.
“Beogradu to nije bilo dovoljno. U pismu upućenom u nedjelju svim delegacijama UN-a, srpski otpravnik poslova Saša Mart upozorio je da postavljanje ‘historijsko osjetljivih tema samo produbljuje podjele i može unijeti dodatnu nestabilnost na Balkan’”, dodaje se u tekstu.
Protivljenju su se pridružili i predstavnici Rusije, a ruski ambasador u UN-u Vasilij Nebenzja nazvao je nacrt teksta “provokativnim” i “prijetnjom miru i sigurnosti”.
Dodik je, opetovano negirajući genocid u Srebrenici ponovio da se radi o “prevari”.
Europska unija oštro je odgovorila, a glasnogovornik vanjskih poslova Peter Stano rekao je da “ne može biti negiranja” i da “svakome ko to pokušava dovesti u sumnju nema mjesta u Europi“.
Za rodbinu žrtava genocida UN-ova rasprava je važan trenutak u potrazi za mirom.
“Oni koji su doveli svoj narod u ovu poziciju (negiranja genocida) moraju prihvatiti istinu, kako bismo svi našli mir i nastavili sa svojim životima“, rekla je Kada Hotić, 79-godišnja predstavnica udruženja Pokret majke enklave Srebrenica i Žepa, koja je u genocidu izgubila muža, sina i dva brata.
Associated Press piše kako su masovna ubistva u Srebrenici bila “krvavi vrhunac bh. rata od 1992. do 1995., koji je uslijedio nakon što su raspad tadašnje Jugoslavije oslobodili nacionalističke strasti i teritorijalne ambicije koje su bh. Srbe postavile protiv druge dvije glavne etničke populacije u zemlji, Hrvata i muslimanskih Bošnjaka”.
Tekst naglašava kako i Srbija i predstavnici bh. Srba negiraju da se u Srebrenici dogodio genocid iako su to utvrdila dva suda Ujedinjenih nacija.
A, potom se skreće pažnja na Dodikove secesionističke prijetnje.
On je putem društvenih mreža poručio da rezoluciju UN-a nameću zemlji pristaše muslimanskih Bošnjaka i da će se ona raspasti:
“Bosna i Hercegovina je došla do svog kraja, ili je preciznije reći doveli su je do kraja oni koji su se u nju kleli. Ostalo je samo da svi učinimo napor da budemo dobre komšije i da se raziđemo u miru”.
Dodik je u prošlosti iznio nekoliko takvih prijetnji da će se teritorije pod kontrolom Srba odcijepiti od BiH i pripojiti susjednoj Srbiji, a i Dodik i neki drugi zvaničnici bh. Srba pod sankcijama su SAD-a i Velike Britanije djelomično zbog ugrožavanja mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, podsjeća se u tekstu.
The Washington Post ističe u naslovu najave glasanja kako se Srbi “žestoko” protive ovom dokumentu, u strahu da će biti proglašeni “genocidnim”.
“Moralni i pravni imperativ”
“Odluka Međunarodnog suda pravde, najvišeg tribunala UN-a, iz 2007. godine, da su djela počinjena u Srebrenici predstavljala genocid, uključena je u nacrt rezolucije. Bio je to prvi genocid u Europi nakon nacističkog holokausta u Drugom svjetskom ratu, u kojem je ubijeno oko 6 miliona Židova i pripadnika drugih manjina”, piše AP, prenoseći izjavu potomka preživjelih Holokausta, profesora Menachema Rosensafta, koji je za AP kazao da je određivanje 11. jula kao službenog dana sjećanja na genocid u Srebrenici “moralni i pravni imperativ“.
Richard Gowan, direktor Međunarodne krizne grupe UN-a, nazvao je vrijeme glasanja “nesretnim, s obzirom na optužbe da Izrael provodi genocid u Gazi“.
“Glasanje će biti prilika za više političkog teatra. Očekujem da će se Rusija i Kina dobro zapitati zašto su se američke i europske vlade usredotočile na masakr 1990-ih, a ne na ubistva u Gazi danas”, kazao je za AP.
Rusija i Kina, koje imaju bliske veze sa Srbijom, praktički će se sigurno usprotiviti rezoluciji, a Mađarska je najavila da će glasati protiv.
Gowan je ocijenio da će “ako nivo podrške bude ograničen, to predstavljati udarac za Bošnjake”.
Pokazivanje “nacionalističkih i diplomatskih” mišića umjesto odavanja počasti
Magazin Politico piše o “diplomatskoj ofanzivi” koju je pokrenula Srbija kako bi blokirala ovu inicijativu.
“Ovo će biti najteži dan otkako sam postao predsjednik i premijer”, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u srijedu na Instagram videu, s Manhattnom u pozadini. “Sutra ćemo vidjeti ko su nam pravi prijatelji”.
Politico ističe kako se pitanje Srebrenice u Srbiji i dalje uzima kao prilika ne za odavanje počasti žrtvama, već za pokazivanje nacionalističkih i diplomatskih mišića zemlje.
Vlada je pozvala građane da “istaknu zastave Srbije i simbolično izraze svoje protivljenje tom [UN] dokumentu”, a tokom prošlog mjeseca lideri Srbije organizirali su više konferencija za novinare i nekoliko puta posjetili sjedište UN-a kako bi se sastali s ključnim akterima u pokušaju da utječu na glasanje.
Nevladine organizacije ukazuju na problem.
“Nije tako teško dekonstruirati narativ koji dolazi od srbijanske vlade — [da] ne postoji nijedan dio dokumenta ili bilo koji drugi dokument koji bi bio dopušten u UN-u, a koji bi stigmatizirao cijelu naciju”, objasnila je Sofija Todorović, program voditeljica Inicijative mladih za ljudska prava.
Ova i druge organizacije civilnog društva u Srbiji i široj regiji, podupiru rezoluciju UN-a jer tvrde da ona podržava obilježavanje sjećanja — poput proglašenja 11. julaa Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. — umjesto da kolektivno optužuje bilo koju naciju ili etničku grupu.
“Nažalost, u Srbiji je još uvijek teško govoriti o bilo kojoj temi vezanoj za rat jer se ta država nikada nije službeno ogradila od zločina i nikada nije zauzela jasan stav prema sukobu”, zaključuje Todorović.
“Nema genocidnih naroda – za genocid su odgovorni samo zločinci”
Veleposlanik Bosne i Hercegovine pri UN-u Zlatko Lagumdžija pozvao je Srbiju tokom nedavnog govora u UN-u da ne “raspiruje vatru nacionalizma i namjerno sije sjeme mržnje”, rekavši kako je očito da je zemlja promašila glavnu poentu rezolucije.
“Rezolucija o genocidu u Srebrenici nije prijetnja srpskom narodu nego pojedincima s imenima, posebno osam presuda MKSJ-a koje sadrže osuđujuće presude za zločin genocida”, pojasnio je Lagumdžija.
“Nema genocidnih naroda. Za genocid su odgovorni samo zločinci”, podvukao je.
Tekst UN rezolucije o genocidu u Srebrenici pročitajte OVDJE.
Danas od 15 sati u programu N1 pratite specijalnu emisiju, kao i prenos zasjedanja Generalne skupštine UN u vezi sa rezolucijom o genocidu u Srebrenici.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
BONUS VIDEO
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!