Šajinović za N1: Dodik se približio Trumpu, ali pitanje je kako je to uspio

Govoreći o Dodikovim vezama s Trumpovom administracijom, Šajinović je ocijenio da je predsjednik SNSD-a postigao nešto što nije očekivao.

"On je zaista uspio doći do vrlo, vrlo visoko, vrlo blizu Trumpu. I to je nešto što sad, čisto kad gledate kao fenomen, je nešto što je impresivno."

Ipak, naglasio je da ostaje otvoreno pitanje kako je Dodik ostvario takav uticaj.

"Govori se o ogromnom novcu koji je dat za lobiranje, govori se o nekim eventualno poslovima koje će se eventualno raditi u Bosni i Hercegovini. To je sad sve za sada na nivou špekulacija."

Šajinović smatra da će Dodikovo približavanje američkim političkim krugovima imati posljedice po BiH, ali da se tek treba utvrditi je li riječ o uspješnom lobiranju, ideološkoj bliskosti ili drugim interesima.

Američki izbori i posljedice po BiH

Komentarišući današnje izbore u Sjedinjenim Američkim Državama, Šajinović je istakao da njihov značaj daleko nadilazi američke granice.

"Pa, mislim da su to jako važni izbori. Na neki način možda su čak i važniji od ovih naših koje smo mi imali, zato što će oni odrediti buduću dinamiku u Americi i onda se to sve prelije, je li, svi znamo kako se sve ono što se dešava u Americi prelije na cijeli svijet."

Ipak, ne očekuje značajnu promjenu američke vanjske politike, čak ni u slučaju demokratske pobjede u oba doma Kongresa.

"Spoljna politika je čvrsto u rukama američkog predsjednika, Bijele kuće, njegovih savjetnika, i u ove naredne dvije godine, čak i ako demokrate osvoje oba doma, što postoji mogućnost, neće doći do neke velike promjene."

Moguće promjene vidi u većoj samostalnosti pojedinih republikanaca u Kongresu, što bi se moglo odraziti na imenovanja i odluke važne za Zapadni Balkan i BiH.

Je li Christian Schmidt posljednji visoki predstavnik?

Šajinović je komentarisao i budućnost institucije visokog predstavnika, ocijenivši da najveću odgovornost za aktuelnu situaciju snose evropske države zbog međusobnih neslaganja.

Prema njegovom tumačenju poruka američke predstavnice u Ujedinjenim nacijama, postoji mogućnost da aktuelni visoki predstavnik bude posljednji na toj funkciji.

"Sada više nije moguće da se to promijeni, po mom mišljenju, zato što je američka predstavnica u UN-u jasno rekla da praktično će biti Krišok (Louis John Crishock v.d. visokog predstavnika u BiH) će biti taj koji je zadnji visoki predstavnik. Nije ovim riječima, ali mislim da je to bila poruka."

Dodao je da bi eventualno postizanje evropskog dogovora o novom kandidatu, prema njegovoj procjeni, sada moglo biti prekasno.

"Zašto bi mi iz Republike Srpske ili iz Mostara kadrirali Bošnjacima?"

Govoreći o Dodikovom odbijanju mogućnosti da Stranka za BiH bude dio buduće državne vlasti, Šajinović je doveo u pitanje dosljednost takvog pristupa.

"Ako ne želimo, recimo, na primjer, što je potpuno u pravu, da neko određuje Hrvatima ko će biti njihovi predstavnici, zašto bi mi onda određivali Bošnjacima?"

Smatra da SNSD-u i HDZ-u ne odgovara žurba u formiranju nove vlasti jer već učestvuju u postojećoj.

"Mislim da se tu više možda radi o činjenici da se ni HDZ-u ni SNSD-u ne žuri."

Posebno se osvrnuo na najave dvotrećinske većine koalicije okupljene oko SNSD-a u Narodnoj skupštini RS-a.

"Dakle, narod im nije dao mandat za dvotrećinsku većinu."

Upozorio je da bi eventualno osiguravanje takve većine kupovinom ili manipulacijama predstavljalo gaženje izborne volje građana.

Šta promjena vlasti u Srbiji znači za Dodika?

Šajinović je poručio da bi pobjeda Studentske liste u Srbiji trebala označiti početak drugačijih odnosa Beograda i Banje Luke, bez međusobnog političkog miješanja.

"Ono što je meni tu uvijek najznačajnije, kad je u pitanju odnos Banja Luke i Beograda, jeste činjenica da se Beograd uvijek nekako miješao u odnose u Bosni i Hercegovini."

Kritikovao je i organizovano dovoženje ljudi iz Republike Srpske na lokalne izbore u Srbiji, ocijenivši da takva praksa stvara tenzije.

Govoreći o Dodikovoj podršci Aleksandru Vučiću, upozorio je da političko svrstavanje može imati posljedice po buduće odnose.

"Jer sad zaista neko iz Studentske liste, potpuno opravdano, može reći: pa što bi mi sad pomagali Republiku Srpsku kad je njihovo rukovodstvo tako ružno govorilo o nama?"

Naglasio je da bi buduća saradnja trebala biti zasnovana na ekonomskim i kulturnim vezama te Dejtonskom sporazumu, bez uticaja na izborne procese.

Šajinović o retrogradnom Merkuru: "Možda bi nam bolje bilo"

Na kraju gostovanja komentarisao je i objavu federalne ministrice obrazovanja i nauke Jasne Duraković, koja je zbog retrogradnog Merkura preporučila odgađanje važnih poslovnih odluka do druge polovine novembra.

Šajinović je njen istup prokomentarisao uz dozu ironije.

"A s druge strane, kad malo bolje razmislim, možda, obzirom na ove blokade i sve ovo što se dešava u Bosni i Hercegovini, možda ne bi bilo loše da probamo, da vidimo da se političari dogovore, da, je li, gledaju zvijezde i da na osnovu toga vode vlast. Možda bi nam bolje bilo."