Budućnost odnosa u regiji
Bursać za N1: Dodik pokušava spasiti političku kožu, a prvi veliki test nove vlasti u Srbiji bit će 9. januar

Pobjeda Studentske liste na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji otvorila je brojna pitanja o budućim odnosima Beograda prema Bosni i Hercegovini, ali i o političkoj sudbini Milorada Dodika, koji je godinama bio jedan od najbližih saveznika Aleksandra Vučića. Pisac i kolumnista Dragan Bursać, gostujući u Novom danu na N1, ocijenio je da Dodik naglim zaokretom u retorici pokušava osigurati vlastiti politički opstanak. Istovremeno je upozorio da pobjedu studenata ne treba romantizovati jer tek predstoji odgovor na ključna pitanja: kakav će stav nova vlast imati prema genocidu u Srebrenici, ratnim zločinima, nezavisnosti Kosova i odnosima sa susjednim državama. Kao jedan od prvih ozbiljnih testova izdvojio je obilježavanje neustavnog 9. januara u Republici Srpskoj.
Govoreći o reakciji Milorada Dodika, koji je prije izbora oštro napadao studente, a nakon njihove pobjede uputio čestitke, Bursać je podsjetio da ovo nije prvi put da Dodik mijenja političke saveznike nakon promjene vlasti u Srbiji.
"Nemojte zaboraviti da je Milorad Dodik na Tadićevom mitingu rekao za SNS da su politički pobačaji, da bi čestitao ujutro Tomislavu Nikoliću i Vučiću. Dakle, to je nešto što Dodik radi. Imao je kad da se nauči. Peti put mu je kako ispraća srbijanske vladare, od Miloševića do Vučića, i on to radi relativno dobro", rekao je Bursać.
Prema njegovoj ocjeni, Dodik se tokom svih tih političkih promjena uspijevao zadržati na pozicijama moći, zbog čega sada nastoji ponoviti isti obrazac.
"On je navikao na to, on ima taj politički instinkt vlasti, okreće se na sve strane da bi politički preživio i nije to ništa novo", istakao je.
"Dodik bi mogao početi kažnjavati one koji nisu za Studentsku listu"
Bursać smatra da će za Dodikovu političku budućnost biti presudan odnos nove vlasti u Beogradu prema njemu, a ne samo promjena raspoloženja među građanima Republike Srpske.
"Kako će se oni postaviti prema čovjeku koji ih je nazivao ološem, prema njegovoj ekipi koja ih je zvala autošovinistima, izdajnicima, ustašama? Čitav imate tu dijapazon", upitao je.
Osvrnuo se i na brzinu kojom su Dodik i njegovi politički saradnici počeli mijenjati retoriku prema studentskom pokretu.
"Dodik to radi ubrzano, pa sam ja u šali rekao: 'Evo, počet će kažnjavati one koji nisu za Studentsku listu po Banjoj Luci'", kazao je.
Ipak, skeptičan je da će sama promjena vlasti u Srbiji automatski značiti i Dodikov politički kraj.
"Da li će tom čovjeku biti oduzeto državljanstvo? Da li će mu biti zabranjen ulazak u Srbiju? Ja sam nešto skeptik, zasad", rekao je Bursać, dodajući da je Srbija godinama ulagala u Dodikov politički sistem i infrastrukturu njegove stranke.
Upozorio je da u Republici Srpskoj trenutno ne vidi dovoljno snažnu političku alternativu koja bi mogla preuzeti vlast.
"Mile, ti si sljedeći? To je potpuna budalaština ako nemate plan"
Komentarišući poruke koje su se mogle čuti nakon studentske pobjede u Srbiji, prema kojima bi Dodik mogao biti sljedeći političar koji će izgubiti vlast, Bursać je izrazio sumnju u takav scenarij.
"Pa, pazite, ja hoću da griješim, ali to je potpuna budalaština, 'Mile, ti si sljedeći'. Dakle, ja bih volio da griješim u ovome što govorim, ali ko je taj koji će zamijeniti Milorada Dodika?", upitao je.
Naglasio je da politička promjena zahtijeva organizovanu alternativu, konkretan program i spremnost na djelovanje.
"Kada kažete 'Mile, ti si sljedeći', vi morate imati plan i program, makar pokret koji će reći: 'Mi ćemo krenuti u neku vrstu pobune'", kazao je.
Prema njegovoj ocjeni, apsurdno je što su i vlast i značajan dio opozicije u Republici Srpskoj do posljednjeg trenutka podržavali Aleksandra Vučića, dok sada pokušavaju pokazati bliskost s pobjednicima izbora.
"Čak i takozvana opozicija, koja epski maši, koja nema nikakvog kontakta s realnošću, koja je izigravala Vučićeve sluge, valjda nadajući se da će Vučić njima dati tu vlast umjesto Dodika, sad se i oni pokušavaju prilagoditi, što je onako tragikomično", rekao je.
Smatra da Dodik u ovom trenutku koristi sve raspoložive političke i medijske mehanizme kako bi se približio novoj vlasti u Srbiji.
"Dodik ima pozicije, Dodik ima poluge vlasti i Dodik u ovom trenutku pokazuje da je najzainteresovaniji za te promjene u Srbiji, prije svega da bi spasio svoju političku kožu, ali i zbog tog instinkta preživljavanja", naglasio je.
Šta će nova vlast u Srbiji uraditi s Dodikom?
Bursać je ocijenio da bi se promjena odnosa Beograda prema Bosni i Hercegovini mogla prepoznati već kroz prve poteze nove vlasti.
Kao moguću naznaku drugačijeg pristupa spomenuo je izjave Ilije Srdanovića o proširenju saradnje sa Bosnom i Hercegovinom, koja se ne bi svodila isključivo na odnose s Banjom Lukom.
"Ako su otvoreni za saradnju, ako doživljavaju Bosnu i Hercegovinu u njenoj punini kao što bi trebali, to bi mogla biti indicija da će se promijeniti situacija prema Bosni i Hercegovini, prema entitetu Republika Srpska, a i to će se pokazati u odnosu prema Miloradu Dodiku", kazao je.
Ponovio je da Dodikova budućnost u velikoj mjeri zavisi od odluka koje će donositi nova vlast u Beogradu.
"Njihovo direktno određivanje prema Miloradu Dodiku, da li će taj čovjek izgubiti državljanstvo Srbije, da li će se preispitati njegove nekretnine i nekretnine u Republici Srbiji, na koji način će se djelovati prema njemu i, na koncu, hajde, možda se uopće neće djelovati prema njemu", naveo je.
"Ali Republika Srbija, kako se odredi, takav će biti politički život ili kraj političkog života Milorada Dodika. I to je ta realnost koju ćemo, ja mislim, vrlo brzo vidjeti", poručio je Bursać.
"Evropska unija će samo preusmjeriti podršku na nove ljude"
Govoreći o reakcijama evropskih zvaničnika koji su godinama sarađivali s Vučićem, a sada pozdravljaju političke promjene u Srbiji, Bursać je ocijenio da je riječ o političkom pragmatizmu.
"Ma, to je ista vrsta pragmatizma. Ti ljudi su stajali i logistički i interesno iza Vučića i njegovog režima", rekao je.
Prema njegovom mišljenju, Evropska unija nije pružila značajnu podršku studentskom pokretu tokom njegove borbe za promjenu vlasti, ali će sada nastojati uspostaviti saradnju s novim političkim rukovodstvom.
"Samo će tu agendu koja je bila usmjerena prema Vučiću preusmjeriti prema Studentskoj listi, bez da su im nešto pretjerano pomagali. Ako ćemo pravo, i nisu puno", ocijenio je.
Dodao je da će tek biti poznato kakav će odnos nova vlast graditi prema Briselu i Moskvi, posebno imajući u vidu različite stavove pojedinaca iz Studentske liste o sankcijama Rusiji.
"Ono što je činjenica jeste da se Evropska unija nije pretjerano logistički potrudila da Studentska lista dođe na vlast. I to su uradili isključivo građani Republike Srbije, kojima ovom prilikom čestitam", poručio je.
"Ne smijemo romantizovati Studentsku listu, sada će morati odgovoriti na pitanja o Srebrenici"
Bursać smatra da je razumljivo što je pobjeda studentskog pokreta izazvala pozitivne reakcije i u Bosni i Hercegovini, ali upozorava da se očekivanja ne smiju zasnivati na pretpostavci da će nova vlast automatski voditi drugačiju regionalnu politiku.
"Ljudski je da vi podijelite sreću ako sreća postoji u regionu. Ljudski je da vi kažete, da čestitate svojim komšijama: oslobodili su se jednog tirana, jednog tiranskog, kleptokratskog, mafijaškog režima", rekao je.
Međutim, naglasio je da politička pobjeda studentskog pokreta ne znači da su poznati njegovi stavovi o svim važnim pitanjima.
"Mi ne znamo kakva će biti vanjska politika Studentske liste. Zašto je to tako? Pa zato što se oni nisu trudili da nam prezentuju vanjsku politiku Studentske liste. Oni su stalno govorili: 'Nama je trenutno jedini cilj da pobijedimo Vučića'", kazao je.
Podsjetio je da Studentska lista sada preuzima odgovornost za vođenje države i da više neće moći izbjegavati pitanja koja su tokom protesta ostavljana po strani.
"To znači da Studentska lista više nije pokret koji ćemo romantizovati, studentski pokret za neku smjenu, neki Don Kihoti koji se bore protiv vjetrenjača. Ne. To je najjača politička partija ili pokret u ovom trenutku u Srbiji, a bogami i u regionu, po broju ljudi koji su glasali za njih", naglasio je.
Prema njegovim riječima, budući ministri i državni zvaničnici morat će jasno definisati stavove prema susjedima.
"Šta misli o Bosni i Hercegovini, šta misli o ratnim zločinima, šta misli o ratnim zločincima, šta misli o genocidu u Srebrenici, šta misli o državi Bosni i Hercegovini, šta misli o nezavisnom Kosovu, šta misli o Crnoj Gori kao samostalnoj državi koja ide ka Evropskoj uniji, koja je u NATO paktu, i šta misli o odnosima prema Hrvatskoj", nabrojao je Bursać pitanja na koja očekuje odgovore.
Upozorio je i na ideološku raznolikost Studentske liste, u kojoj, prema njegovoj ocjeni, postoje izrazito različiti politički pogledi.
"Zaista je Studentska lista ogromna heterogena, ne mogu reći zajednica, nego antizajednica, gdje imate ultraljevicu staljinističku, gdje imate ultradesnicu neočetničku i između toga sve živo", rekao je.
Može li se pokret ujedinjen protiv korupcije podijeliti zbog nacionalizma?
Bursać smatra da će jedno od najtežih pitanja za Studentsku listu biti usaglašavanje stavova o ratnoj prošlosti, nacionalizmu i ljudskim pravima.
Prema njegovoj ocjeni, borba protiv korupcije jeste važna zajednička tačka, ali ne garantuje jedinstvo o drugim političkim pitanjima.
"Oni su iz tog famoznog 'catch-all' bazena zapravo lovili najviše glasova ultradesnice. Tako da nemojte zaboraviti, nemojte tu imati romantizaciju", kazao je.
Iznio je i ocjenu da dio biračkog tijela Studentske liste zastupa nacionalističke stavove, uključujući veličanje ratnog zločinca Ratka Mladića i negiranje genocida u Srebrenici.
"Onaj njihov program, 11 stavki, da, borbu protiv korupcije itekako treba pozdraviti. Da, stvaranje nekih jedinica koje će se po uzoru, ne znam, na POSKOK boriti protiv korupcije, da, treba pozdraviti", rekao je.
Ipak, smatra da će političko jedinstvo biti na ozbiljnom ispitu kada se otvore pitanja odnosa prema susjedima i prošlosti.
"Onog trena kada dođu sva ova pitanja na sto, na radni sto, kada budu u agendi, zapravo, onda će biti na njima da se oni odrede kao jedinstven pokret, jer su još uvijek jedinstven pokret. Ili će se fragmentirati", upozorio je.
Naglasio je da politički predstavnici više neće moći odgađati odgovore.
"Kada vi postanete predstavnik države, to više nije, kako bih rekao, neobavezni upitnik na koji vi trebate odgovoriti ili ne trebate odgovoriti. To je stav vaše države", istakao je.
"Prvi veliki test bit će neustavni 9. januar"
Kao jedan od prvih konkretnih pokazatelja odnosa nove vlasti Srbije prema Bosni i Hercegovini Bursać je izdvojio obilježavanje 9. januara, neustavnog dana Republike Srpske.
Podsjetio je da su prethodnih godina tom obilježavanju prisustvovale delegacije Srbije na visokom nivou te da je Beograd imao važnu ulogu u političkoj podršci takvim događajima.
"Evo, primjera radi, za dva i po mjeseca, tri, famozni je 9. januar u Bosni i Hercegovini, tačnije u entitetu Republika Srpska", rekao je.
Ukazao je i na pitanja koja se odnose na Svesrpski sabor i ranije usvojenu deklaraciju.
"Hoće li postojati taj Svesrpski sabor po deklaraciji? Hoće li se raskinuti? Dakle, to su sva pitanja koja se tiču indirektno, a bogami i direktno Bosne i Hercegovine", naveo je.
Prema njegovom mišljenju, nova vlast u Srbiji trebala bi jasno definisati stav prema obilježavanju 9. januara i prije nego što se približi sam datum.
"Da li je vama neustavni 9. januar ustavan? Da li je vama to što je Dodik imao vojne parade regularna stvar? Da li vi podržavate ili pak ne podržavate?", upitao je.
"Da ne dovodite sebe u situaciju da vas neki novinar zaskoči 8. januara: 'Gdje ćete i šta ćete?' Vrlo vjerovatno, bilo bi pametno do Nove godine da se vi očitujete o tome", poručio je.
Naglasio je da bi nastavak dosadašnje politike Beograda prema regionu mogao promijeniti pozitivnu percepciju Studentske liste u susjednim državama.
"Ako oni potvrde više-manje ovu Vučićevu vanjsku politiku, koja je više-manje bila konkvistadorska u regionu, ako oni to potvrde, makar i u smislu, ako se vi ne bavite tim, vi onda potvrđujete", rekao je.
"Pred novom vlašću je ogroman posao, Vučićevi kadrovi su svuda"
Govoreći o unutrašnjim izazovima Srbije, Bursać je ocijenio da će nova vlast naslijediti sistem u kojem su ljudi povezani s prethodnom vlašću raspoređeni na brojne ključne pozicije.
Naveo je medijski, energetski, telekomunikacioni i javni sektor, kao i lokalne vlasti.
"Prvi ljudi svih velikih medijskih kuća su Vučićevi ljudi. Prvi ljudi svih velikih kombinata su Vučićevi ljudi. Prvi ljudi energetskog sektora su Vučićevi ljudi. Prvi ljudi telekomunikacionog sektora su Vučićevi ljudi. Prvi ljudi gradova su Vučićevi ljudi", kazao je.
Smatra da nova vlast neće moći zamijeniti sve postojeće kadrove, bez obzira na najave lustracije.
"Mislim da će oni u jednom trenutku, koliko god se najavljivala lustracija, morati provesti neku vrstu prešutne amnestije u smislu: nećete moći zamijeniti baš sve kadrove", rekao je.
Procijenio je da bi potpuna kadrovska smjena obuhvatila ogroman broj ljudi, što smatra gotovo nemogućim provesti.
"Vi ćete zapravo morati u taj sistem inkorporirati ogroman broj postojećih ljudi koji vam je do prije 46 sati, ne da je glasao za Vučića, nego je bio hardcore Vučićev", upozorio je.
Prema njegovim riječima, početna euforija zbog izborne pobjede uskoro će ustupiti mjesto složenim problemima upravljanja državom.
"Ljudi, euforija jako brzo prolazi, taj adrenalin pada i ljudi su sad u šumi, u nakaženoj šumi, gdje svakom drvetu trebate pomoći, neko drvo trebate i odstraniti, zasaditi novo drvo, ne znate odakle da krenete", slikovito je opisao.
"Vučićeva stranka ostaje opasna opozicija"
Bursać je upozorio da politički poraz Aleksandra Vučića ne znači i nestanak struktura koje su godinama upravljale Srbijom.
Smatra da će nova vlast imati određeno vrijeme da pokaže rezultate, ali da će se istovremeno suočiti s organizovanom opozicijom.
"Mislim da će građani i javnost, i međunarodna javnost, dati bjanko makar par godina ovim vlastima, jer ogroman, Amazonija je to problema", rekao je.
Ipak, ukazao je na mogućnost unutrašnjih podjela u Studentskoj listi, nasuprot kojima će stajati politički sistem s velikim iskustvom u upravljanju institucijama.
"Imate jednu mafijašku hobotnicu, uhodanu, opasnu, kad je ranjena još opasniju, koja će se boriti protiv nečega, a to nešto ni samo još nije svjesno sebe. Tako da, i tu se može svašta desiti", ocijenio je.
Zašto Bursać ne očekuje studentski pokret poput onog u Srbiji i u BiH?
Na kraju razgovora Bursać je govorio o mogućnosti da studenti u Bosni i Hercegovini pokrenu promjene slične onima koje su ostvarene u Srbiji.
Prema njegovoj ocjeni, jedna od ključnih prepreka jeste politička i institucionalna podijeljenost Bosne i Hercegovine, koja otežava povezivanje mladih oko zajedničkih zahtjeva.
"Slušao sam vaš prilog na početku, dakle, šta je zajedničko i Albaniji, i Francuskoj, i Srbiji? Da su to države u svojoj punini", rekao je.
Iznio je stav da bi građanski uređenje države, bez entiteta i kantona, omogućilo jasnije definisanje zajedničkih problema.
"Kada Bosna i Hercegovina bude jedna država, jedna izborna jedinica, s jednim glavnim gradom, bez entiteta i bez kantona, dakle, ovo što ja govorim je protivustavno, ali je najlogičnija stvar", kazao je Bursać.
Prema njegovom mišljenju, nacionalističke politike uspješno koriste postojeće podjele i nedostatak koordinacije među mladima.
"Bojim se da u ovoj situaciji nacionalisti jako dobro balansiraju, da su napravili najmanje tri etnije sa najmanje 303 problemčića, gdje ne postoji uvezanost ni mladih ljudi na nivou države Bosne i Hercegovine da se te stvari riješe", ocijenio je.
Ipak, nije isključio mogućnost da studenti u budućnosti pokrenu širi društveni pokret.
"Što ne znači da se ne može desiti da se negdje zapali vatra promjena i da ona krene iz te najpotentnije mlade baze, a to su studenti", rekao je.
Na pitanje očekuje li takav razvoj događaja u skorije vrijeme, odgovorio je da nije optimističan.
"Hoće li se to desiti u ovom trenutku? Nisam optimista, zato što mi nemamo artikulisan čak ni jedan zajednički problem. Kad kažem zajednički, mislim problem na nivou države Bosne i Hercegovine koji trebamo riješiti. Imamo ih mnogo, ali nemamo artikulisan u toj takozvanoj bazi da ga riješimo. Što političari, naravno, obilato koriste", zaključio je Dragan Bursać u Novom danu na N1.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare