Bosna i Hercegovina nema Zakon o audiovizuelnoj djelatnosti, ima zastarjeli Zakon o kinematografiji koji datira iz 1990. godine, po kojem i danas postupa. Producent Jovan Marjanović jedan je od idejnih tvoraca i pokretača inicijative da se ova djelatnost reguliše na nivou Federacije Bosne i Hercegovine. Ta ideja stara je skoro deceniju, a spominje samo onda kada filmski autori, poput Jasmile Žbanić, naprave veliki rezultat, poput nominacije za Oscara.
“Mi smo kao profesionalci, koje se pitalo oko toga, da kao stručnjaci pomognemo pri izradi zakona – bili smo tu kada je trbealo. Nije na nama da to stavimo u pralamentarnu proceduru ili da to donesemo”, rekao nam je Marjanović u uvodu razgovora.
Inače, posljednji put kada se o ovom Zakonu govorilo na institucionalnom nivou – bilo je 2018. godine, kada ga je u proceduru uputila tadašnja zastupnica SBB-a, Zana Marjanović.
Marjanović: Četiri stuba zdrave kinematografije
“Film Ničija zemlja je pokrenuo to da se uspostavi javna podrška kinematografiji i briga od strane države. Tada, zacrtali smo sebi kao zajednica filmska – vidjeli smo četiri stuba na kojima se može izgraditi zdrava kinematografija”, rekao je Marjanović, pa potom pojasnio:
“Obrazovanje – bilo uspješno kroz Akademiju scenskih umjetnosti i Sarajevo Film Academy. Dakle i javni i privatni sektor su našli tu svoje mjesto.”
“Dalje, Sarajevo Film Festival, kao prozor u svijet i platforma za umrežavanje sa ostatkom svijeta, što je potrebno kako bi se poslovi i publika mogli smjenjivati.”
VEZANE VIJESTI
“Treći stub je trebalo da bude Fondacija, finansiranje, javno tijelo koje bi vodilo brigu o kinematografiji.”
“Četvrti stub je televizija, javna. To je stvar koja stagnira. Televizije su izašle iz toga prije 10, 15 godina i nisu se nikada vratile. Većina bh. filmova ima malo saradnju sa televizijama, kroz lokacije, opremu ili te saradnje nema uopće”, istakao je Marjanović.
Gdje je zapelo?
Da li je zastao zbog izbora, da li ljudima na vlasti nisu jasni benefiti koje Zakon donosi?
“Sve što ste naveli moglo bi se analizirati na taj način, sve se to dešavalo kroz te godine koliko se priča o donošenju Zakona, o Fondaciji unutar Ministarstva sporta i kulture FBiH, koji bi osigurao veće prihode, a onda i od postojeće fondacije na postojećim okvirima ili tako što bi se napravilo novo tijelo – gdje bi se desila fuzija više tijela koja su bitna za kinematografiju u novo krovno”, pojasnio je gost N1.
“Da li to ne odgovara politički, da li je to splet nezgodnih okolnosti – ne znam”, kazao je.
Proces traje sedam, osam godina – a sada smo došli do nivoa potpune nefunkcionalnosti tog sistema, kazao je između ostalog Marjanović.
“Stvari s dešavaju uprkos, a ne zbog sistema”, istakao je.
Ova tema, kako smo rekli, aktuelizuje se svaki put kada bih izbaci film koji ostvari velike rezultate.
Marjanović: Precizne analize koliko kinematografija vraća u budžet
“Nema tijela koje bi se bavilo načinima na koji se sada posmatra podrška kinematografiji. To je kulturna aktivnosti, ali i privredna. Milion KM je prosječno koštanje filma. Tu se zaposli 100, 150 ljudi na period od nekoliko mjeseci. U zemlji imate 200 filmskih radnika, koji to rade profesonalno, veliki broj dobavljača, hotela, restorana, pravnih usluga, računovodstvenih…Svi su uključeni u proizvodnju filma. To je privredni aspekt”, kazao nam je Marjanović.
Što više produkcija dovedete u zemlju – više će se raditi, više će se novca potrošiti, jasna je računica.
“Na kraju krajeva – postoje precizne, čak i u BiH istraživanja i analize, koliko kinematografija vraća u budžet. Koliko SFF vraća budžet. Ti brojevi su veći od onoga kolika je javna podrška”, poručio je.
“Da postoji treći stub, krovno tijelo, sluh u ministarstvima, imali bi savremeniju podršku kinematografiji”, zaključio je.
Pogledajte snimak kompletnog razgovora.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!