Debata u studiju N1: Čiji je kralj Tvrtko? Gdje je krunisan?

Otako je krajem avgusta 2023. postavljen spomenik kralju Tvrtku u Sarajevu, a najavljeno postavljanje još jednog u Banjoj Luci - ne prestaju diskusije o temi "Ko je bio Tvrtko I Kotromanić". Akademskih diskusija nije bilo mnogo, zbog toga će sutra historičari u sarajevskoj Vijećnici promišljati o srednjovjekovnoj Bosni i vladarima u to vrijeme. Diskusiju otvaramo i u Novom danu. Gosti u studiju su historičari dr. Husnija Kamberović, dr. Nedim Rabić, u Banjaluci je Dejan Došlić, viši asistent na Filozofskom fakultetu i stručnjak za kulturu pamćenja i identiteta Predrag Lozo.

Profesor Kamberović je u uvodu dao nekoliko rečenica ko je ustvario bio Tvrtko Kotormanić.

“Bitan je zato što je historijska ličnost. Iako mi nismo imali objavljeni monogarafski život Tvrtka, bilo je naučnih radova i ljudi su se bavili njegovim krunisanjem ili drugim temama. Historičari koji se bave srednjovjekovljem trebaju da govore o Tvrtku. Otvaraju se razne debate koje nemaju puno veze sa onim sto je Tvrko bio kao historijska ličnost, jer vidimo da ljudi pričaju o Tvrtku i da je postao dnevna vijest, pa smo odlučili kao historičari da kažemo ko je bio Tvrtko, kakvi su odnosi bili u srednjovjekovlju i da li možemo tu historijsku ličnost vratiti iz politčkog previranja u naučnu analizu”, kaže.

Profesor Rabić je dodao da su Kotromanići bili vladajuća dinastija iz Bosne.

“Porodicu Kotromanića možemo pratiti od bana Prijezde od 13. stoljeća, iako možemo bana Kulina povezati sa tom porodicom. Kasnije, u 15. stoljeću se naglašava ta dinastijaska moć, i sigurno je da je krunisanje Tvrtka veliki događaj u historiji Bosne.”

Dejan Došlić, viši asistent na Filozofskom fakultetu kaže da je Tvrtko najznačajni vladar ove dinastije i jedno od osnovnih pitanja je gdje je on krunisan i ko ga je krunisao.

“Nemamo tih podataka i moramo na osnovu malog broja izvora to dokazivati. Bili su povezani sa velikaškim porodicama jer je to bilo legitimno i učestalo u srednjem vijeku. Tvrtko je napravio rodoslov, potomak je kralja Dragutina, potomak dinastije Nemanjića”.

Stanivuković objavio idejni projekat spomenika: “Srpski vladar Tvrtko” na konju u kružnom toku (VIDEO)

Dodao je da u izvorima Marva Orbinija stoji da je krunisan u manastiru Mileševa gdje su bile mošte Svetog Save i da u latinskim izvorima stoji da je bio vladar Raške.

“Naravno da je on bio kao i ban i kralj i značajna ličnost Bosne, ali i na osnovu izvora i njegova titula je da je bio kralj Srbima, Bosni, Primorju i Zapadnim krajevima, Usori i Soli, Donjim krajevima…”

Stručnjak za kulturu pamćenja i identiteta Predrag Lozo kaže kako se historijska nauka često zloupotrebljava u političke svrhe.

“Bosna je kao jedna od srpskih zemalja još od Konstantina Porfirogenita gdje on spominje da je etničko stanovništvo povezano sa srpskim stanovništvom, ali u današnjem kontekstu. Tvrtko u svojim intitulacijama govori ko je bio. Slučaj Tvrtka u Sarajevu je niz simbola sporno na spomeniku. Svi mi znamo da je Tvrtko bio vladar hrišćanske tradicije jer se u poveljama spominje i poziva na Hrista. Danas na tom spomeniku nemamo simbol krsta. Ne piše da je kralj Srba, Bosne i Primorja i to je čin proizvodnje tradicije”.

Dodao je da je skup koji se sutra promoviše i Vijećnici jednostran skup.

Kamberović je naveo da je ključna stvar u naučnom pristupu izvor koji se koristi u radu i analizama. Posebno je naglasio kontekst u kojem se neki historijski događaj desio.

“On je bosanski ban i kad Srbija gubi po muškoj lozi dinastiju i srdnjovjekovna Srbija slabi, a banovina Bosna jača. Ban tada u tom širenju zaposjeda teritorije koji su nekada bili dio nemanjičke države, kao što se širi na druge strane. On ima veze i sa Šubićima i tako uspostavlja te veze i tu mu je trebao taj legitimitet. Nikada nije vladao Srbijom i Hrvatskom i krunisao se za bosanskog vladara i koristio priliku gdje mu je trebao legitimitet.”

Rabić je objasnio i kontraverze oko mjesta krunidbe Tvrtka.

“To je još aktualno u historiografiji. Kada govorimo o mjestu krunidbe, konkretni pokazatelj da je u pitanju manastir Milešava je tvrdnja mljetskog opata Orbinija koji je početkom 16. stoljeća naveo Mileševo kao mjesto krunidbe, pa kaže da je prethodnik Tvrtka Stjepan II Kotomanić napravio na istom mjestu grobno mjesto i tu pokopan, a znamo da je u Milama pokopan Stjepan II. Mileševo je mjesto u Srbiji, a Mile se nalaze u srcu srednjovjekovne bosanske države u Visokom, današnji Arnautovići”.

Profesorica Sveučilišta u Mostaru: Tvrtko neupitno bio bosanski kralj

Rabić kaže kako je kolega Lozo spomenuo termin “srpskim zemljama” i da je taj konstrukt nastao u 19. stoljeću.

“Mi taj izraz nemamo. Historičari nemaju problem da kažu da je Bosna prvi put spomenuta u poglavlju o Srbima (Porfirogenit) i to nije sporno, ali koristiti etnički princip je sporan i Porfirogenit ne govori o etnijama. Taj podatak ne možemo preslikati na srednjovjekovnu historiju. Bosna i Srbija su mnogo stoljeća graničili i mnoge tradicije iz nemanjičke porodice je Tvrtko uveo u bosansku diplomatiju. Sporno je ako se te stvari pokušavaju preslikati na srednjovjekovlje Bosne. Bosna je funkcionisala odvojeno od srpske države”, zaključio je Rabić.

Debatu u studiju N1 pogledajte u videu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za An droid|iPhone/iPad