Demografska kriza u BiH poprima obrise kataklizme: "Danas je hrabrost imati petero djece"

Gospodine Čavić, u posljednje tri godine zemlja je izgubila gotovo 30 hiljada stanovnika, dok bi u naredna tri desetljeća mogli izgubiti i do 70 posto populacije. Govorimo li o demografskom problemu ili o demografskoj krizi?

Odavno govorimo o demografskoj krizi, s tim da period koji tretnuno proživljavamo i koji je pred nama dobiva obrise demokratske kataklizme. Samo od 2013. naovamo Bosna i Hercegovina je izgubila više od 130 hiljada stanovnika samo na osnovu negativnog prirodnog priraštaja. Ako tome dodamo umjereno i relativno optmistične procjene da smo u prosjeku po jednoj godini gubili ne manje od 25 hiljada stanovnika tu ćemo jos dobiti dodatnih 325 hiljada tako da mi smo u postpopisnom periodu izgubili 450 hiljada stanovnika.

Gospodine Čavić, koji su podaci trenutno najzabrinjavajući – odlazak mladih, pad nataliteta ili starenje stanovništva?

Radi se o tri međusobno uslovljena procesa iz razloga što iseljavanje kojim gubimo oko 25 hiljada godisnje, procesom iseljavanja je zahvaćeno mlado i mlađe sredovječno stanovništvo što znači da gubite reproduktivni potencijal, što dovodi dalje do produbljenja negativne slike na polju prirodnog kretanja. Jer ako uporedimo generacije 1950-ih godina kada se rađalo više hiljada, u poređenju s današnjom generacijom, uz istu reproduktivnu normu, vi ne možete da ostvarite rezultat koji bi značio boljitak na polju reproduktivnog kretanja.

Gospođo Blažević, vi ste majka petoro djece. Je li danas hrabrost imati petero?

Više nego hrabrost, mislim da jeste.

Jeste li vi ikad pomišljali na odlazak? Da li porodice koje vi poznajete razmišljaju o odlasku?

Pomišljamo i sad.

Zašto?

Zato što nemamo uslove, svjesna sam da smo kao obitelj rodili sebi djecu a u budućnosti državi koja će biti doktori i druga zanimanja, ali nemamo uslove da ih školujemo, pritiskaju nas samo s računima, brojkama. U ovom periodu je samo borba za preživljavanje.

Koliko je na mjesečnom nivou potrebno za petočlanu obitelj?

Najmanje tri hiljade maraka, samo da preživimo.

Šta su najveći izazovi?

Sistemski je pokriveno samo što je FBIH dala dječiji doplatak, koji može pokriti trošak za školu, za djecu, a ničim nas više nisu pokrili, prijevoz, vrtići... A gdje su tek ostali troškovi.

Gospodine Vlahovljak, je li ovo preslika većine porodica koje zastupate?

Ovo je naša Dragana iz Mostara, HNK, to je kanton koji najbrže nestaje po padu nataliteta i negativnog prirodnog priraštaja. Nije došlo samo, jer kada gledamo iz perspektive nas koji zagovaramo mjere u Federaciji BiH, i ispunjavaju se mnoge od mjera prelaze u benefite i prava, HNK ne pripada tome, još nije oslušnuo sve naše zahtjeve, nije usvojio nijednu inicijativu, za razliku od drugih. Doista je radosno imati veći broj djece, svjedočimo fenomenalnim porodicama, dobro se snalaze, mnogi su imućni i ostvareni. S druge strane, sve što je rekla Dragana, istina je. Dragana može da kaže primjere i onih koji su još nezadovoljniji, mama s petoro djece je kazala da nisu prepoznati, niko ih ne uvažava. Ne mora biti materijalno, važno je da bude afirmativno.

Cijelo gostovanje pogledajte u videu:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad