Der Standard o izborima u BiH: Skeneri otežavaju prevare, ali pritisci na birače ostaju problem

Austrijski list uoči općih izbora 4. oktobra analizira promjene koje donose biometrijska identifikacija birača, skeniranje glasačkih listića i elektronsko dostavljanje rezultata Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

Kamenjaković predstojeće izbore smatra historijskim zbog novih mehanizama zaštite glasova.

„Naš glas prvi put će sigurno otići političkim akterima kojima je namijenjen i niko to neće moći promijeniti. Ako dođe do neslaganja u brojkama, i dalje postoji originalna slika glasačkog listića“, rekao je za Der Standard.

Iz CIK-a su austrijskom listu objasnili da digitalni zapis u skeneru i papirni listići u glasačkoj kutiji moraju u potpunosti odgovarati jedni drugima. Takav sistem trebao bi ograničiti mogućnost dodavanja glasova, proglašavanja listića nevažećim i falsifikovanja zapisnika.

Političke prepreke novom sistemu

Kamenjaković navodi da je uvođenju tehnologija prethodilo višegodišnje zagovaranje, ali i niz prepreka.

„Ipak smo morali prevazići mnoge prepreke. Naši političari nisu željeli finansirati nove tehnologije. Visoki predstavnik ponovo je intervenisao. Nakon toga političari su pokušali zaustaviti postupak javne nabavke, iako 86 posto građana podržava uvođenje novih tehnologija“, kazao je.

Posebno osjetljivim dijelom izbornog procesa smatra sastav biračkih odbora.

„Najveća slabost našeg izbornog procesa je to što mnoge članove biračkih odbora direktno nominuju politički akteri“, upozorio je Kamenjaković.

Biometrijska identifikacija trebala bi otežati glasanje u ime umrlih i osoba koje nisu pristupile glasanju, kao i višestruko glasanje. Skeneri, s druge strane, omogućavaju dodatnu kontrolu listića i rezultata.

Zloupotrebe koje skeneri ne mogu spriječiti

Blagovčanin upozorava da nove tehnologije ne rješavaju zloupotrebe koje se događaju prije dolaska birača na biračko mjesto.

Der Standard piše o novčanim davanjima različitim kategorijama stanovništva tokom kampanje i korištenju otvaranja puteva, kružnih tokova i drugih javnih projekata za stranačku promociju.

„Skeneri i uređaji za identifikaciju ne mogu spriječiti ovu zloupotrebu“, rekao je Blagovčanin, govoreći o zloupotrebi javnih resursa.

Prema njegovim riječima, u izbornim godinama za javne nabavke troši se približno 30 do 40 posto više novca. Istovremeno, smatra da negativne reakcije pojedinih političkih aktera na uvođenje novih tehnologija pokazuju koliko im one ograničavaju mogućnosti manipulacije.

Austrijski list navodi i pritiske na birače, uključujući prijetnje gubitkom vlastitog posla ili zaposlenja članova porodice, zahtjeve za dolazak na predizborne skupove te traženje fotografije popunjenog glasačkog listića kao dokaza za koga su glasali.

Glas kao razmjena usluga

Blagovčanin upozorava da integritet izbora podriva i nepovjerenje građana u političke stranke.

„Ljudi jednostavno ne vjeruju da će političke stranke raditi u interesu općeg dobra. Zato odlučuju da za svoj glas žele nešto dobiti: radno mjesto ili subvencije. Glasanje vide kao razmjenu usluga“, kazao je za Der Standard.

Takav odnos, smatra, opstajat će sve dok političke stranke dobrobit građana ne budu stavljale u središte svog djelovanja.

Kamenjaković istovremeno zagovara strožije kazne za izborne prevare i dosljednu primjenu sankcija.

„Jedna od naših najvažnijih preporuka je održavanje ujednačene prakse sankcionisanja kroz različite izborne cikluse. Tako se osigurava da politički akteri znaju šta je dozvoljeno, a šta nije“, poručio je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad