Po uhodanoj matrici i bez protivkandidata Dodik, Borenović, Konaković, Čović, Izetbegović, Stevandić, Đokić... Predsjednici stranaka postali su jednoglasno, a da alternativu na saborima ili pak kongresima, nisu ni imali. Zašto su stranke liderske, te je li demokratija u njima izumrla?
Pred Sabor SNSD-a jedan od osnovača SDS-a, kontroverzni biznismen Momčilo Mandić predložio je da stranka Milorada Dodika postane dinastija:
“Ja da sam mjesto njega, ja bih stranku prepustio svome sinu, odnosno njegovom sinu Igoru Dodiku, koji je školovan vani, govori tri četiri jezika, lijep, ugledan, visok, zreo momak, 35-36 godina, i bogat! TI ljudi treba da vode stranke i da vode sutra eventualno Vlade. Milorad je iznuren, on ne zna šta priča, šta govori”, kaže Momčilo Mandić, biznismen (SDS).
Na “prijateljske” savjete, jasan odgovor:
“Da prepustim stranku mome sinu? Mislim da vam je glupo pitanje”, rekao je predsjednik RS-a Milorad Dodik.
Glupo pitanje je za SNSD-ovce i hoće li u političku penziju njihov lider. Dodik koji suvereno vlada partijom 27 godina, reizabran je bez ijednog glasa protiv. A glasao je 1001 delegat. 401 mogao se u PDP-u usprotiviti produžetku mandata Branislavu Borenoviću. No, nije niko. Tek pokoji tajni glas protiv na saboru ove opozicione stranke ubačen je u kutiju za izbor nižih funkcija.
“Glasanje je bilo tajno, koliko je meni poznato, maksimalna je podrška bila. Nije jednoglasno, nemoguće da bude, nije dobro da bude jednoglasno, za svakog se glasalo pojedinačno”, dodao je Branislav Borenović, predsjednik PDP-a.
Hoće li “napetost” iz PDP-a i SNSD-a biti ista ili veća na Kongresu SDA, koji bira između-jednog kandidata Bakira Izetbegovića, biće jasno za 15 dana. Uroš Vukić pratio je brojne izborne stranačke konvencije, zaključak: U političkim organizacijama samo je privid demokratije.
“To su liderske partije u kojima se manje više sve zna. Postoje dok postoje ti lideri uglavnom. Obično poremećaji dođu sa gubitkom vlast, ili odlaskom lidera. Što se tiče SNSD-a, možemo ga voljeti, ili ne voljeti, ali je to najorganizovanija stranka u BIH. Što se tiče SDA smo imali neke turbulentne situacije, Konakovića koji je izašao, napravio svoju stranku, imali smo turbulencija nakon smrti Tihića, ali su na kraju ipak prevazišli sve to…”, kaže Uroš Vukić, novinar.
Sve je više onih koji smatraju da u strankama ne vladaju demokrate, već autokrate.
“Sinovi, braća, zetovi, supruge lidera u politici, nisu rijetkost u BiH”, kaže Tanja Topić, politički analitičar.
Dok većina stranačkih lidera na kongresima nema protivkandidata, one organizacije koje imaju ne smatraju se više demokratičnim, već često slabijim…
Demokratičnost, ili slabost, na primjeru SDS-a najočitija je. Stranka koja je nastala kao pokret srpskog naroda, promijenila je rekordan broj predsjednika, čak osam za trideset godina postojanja. SDS je doživio eroziju i članstva i podrške, ali i dalje zadržao epitet druge stranke u RS.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Pročitajte više
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare