“Dodik je profitirao od Schmidta”: Lisica o OHR-u, PIC-u i novom visokom predstavniku

“BiH je i dalje daleko iza Crne Gore i Albanije”

Govoreći o dolasku Antonija Coste u Bosnu i Hercegovinu, Lisica je kazao da ovu posjetu treba posmatrati u širem regionalnom kontekstu, posebno zbog samita “Evropska unija – Zapadni Balkan”, koji će biti održan u Tivtu.

“Dobro, to je jedna šira posjeta koja će kulminirati na samitu ‘Evropska unija – Zapadni Balkan’, koji se održava u Tivtu, u Crnoj Gori, u narednim danima. Znamo, samit između Evropske unije i Zapadnog Balkana je jedna tradicionalna manifestacija koja je 2003. godine imala najveći zamah, kada je ustvari krenulo intenzivnije kretanje cijelog ovog prostora prema Evropskoj uniji”, rekao je Lisica.

Podsjetio je da je od tada jedino Hrvatska uspjela ući u Evropsku uniju, dok su ostale države Zapadnog Balkana i dalje “u čekaonici”.

“Crna Gora jeste najbliža, iza nje je Albanija, svi ostali, uključujući Bosnu i Hercegovinu, su daleko iza. Pa evo i Sjeverna Makedonija, koja je godinama unazad dobro stajala na evropskom putu, učinila je ogromne ustupke, primjera radi mijenjanje imena, i ipak to nije bilo dovoljno”, kazao je.

Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina sa sadašnjim ustrojstvom i političkim konfliktima teško može napraviti značajan iskorak bez geopolitičke odluke.

“Jedino jedna geopolitička odluka bi nas mogla uvući u taj evropski prostor, što će vjerovatno i biti nešto što nas očekuje u narednim godinama, ne sada promptno, ali u narednim godinama”, rekao je Lisica.

“Nismo mi glavni fokus, ali je važno da postoji interes”

Komentarišući najavljene dolaske Marte Kos, te ministara vanjskih poslova Njemačke i Francuske, Lisica je rekao da se ne može govoriti o tome da je BiH jedini fokus evropskih zvaničnika, ali da je važno što postoji interes.

“Kada se napravi jedan krug: Beograd, Priština, Sarajevo, Podgorica, nismo mi tu glavni fokus. Međutim, u kontekstu interesa diplomata iz Francuske i Njemačke, koji su motor i osnivači Evropske zajednice i Evropske unije, bitno je da su oni zainteresirani za Bosnu i Hercegovinu”, rekao je.

Lisica smatra da Evropska unija ima šansu da se u narednom periodu ponaša autonomnije u odnosu na Sjedinjene Američke Države, posebno zbog promijenjenih odnosa unutar same Unije.

“Dio tog paketa može biti i pristup Bosni i Hercegovini, gdje će oni željeti da se ozbiljnije involviraju u procese”, kazao je.

Ipak, podsjetio je da se Evropska unija od rata u BiH do danas pokazala kao slab faktor, dok su se stvari rješavale onda kada su inicijativu preuzimale Sjedinjene Američke Države.

“Nama je bitno da Evropska unija shvati, općenito i Njemačka i Francuska, da je Bosna i Hercegovina potrebna tom prostoru. Ako ovdje ostave vakuum za druge uticaje, to će se štetno odraziti i na njih”, rekao je.

“Evropa nije naša ako 30 godina ne napredujemo”

Na pitanje gdje je BiH danas na evropskom putu, nakon ranijih izjava političkih aktera da je “Evropa naša”, Lisica je kazao da se mora priznati da BiH 30 godina ne napreduje dovoljno.

“Moramo biti svjesni činjenice da mi 30 godina ne napredujemo. Napravili smo određene zamahe. Mi smo 1997. godine krenuli naprijed, 2003. je nova prekretnica bila u Solunu, naravno i kandidatski status je određena prekretnica. Ali kada se uzme period od 1997. do danas, onda je to stvarno malo”, rekao je.

Dodao je da je bilo dosta populističkog narativa kada se tvrdilo da je za godinu dana urađeno više nego za deset.

“Naravno, to nije tačno. Ako pogledamo izvještaje Evropske unije, sve što je uradila Bosna i Hercegovina u prethodnom periodu, gdje se smjenjivala vlast, možemo reći da se uradilo dosta toga, međutim nedovoljno da bi nas Evropska unija definitivno prepoznala kao partnere”, rekao je Lisica.

“HDZ i SNSD imaju savez protiv Bosne i Hercegovine”

Govoreći o političkim blokadama, Lisica je rekao da u BiH jedna strana često koči procese, ali da je Republika Srpska u ovom trenutku značajan problem na evropskom putu.

“U našem slučaju jeste. Ali uvijek jedna strana koči. Ako ne Republika Srpska, onda će neko iz Federacije”, kazao je.

Dodao je da HDZ, prema njegovom mišljenju, trenutno provodi “prosrpsku politiku”.

“U kontekstu Trojke, jesu oni imali velikih propusta. Međutim, kada se suočite sa konstelacijom odnosa, kada HDZ i SNSD imaju jedan savez protiv Bosne i Hercegovine, onda je teško funkcionirati”, rekao je Lisica.

Kao primjer naveo je i slučaj graničnog prijelaza koji je prethodnih dana bio u fokusu javnosti.

“Ako HDZ podrži SNSD, onda to ide glatko. Trenutno imamo 2:1 opciju srpsko-hrvatskog bloka protiv Bošnjaka. Koliko će se to promijeniti poslije izbora, vidjet ćemo”, kazao je.

“Političari deklarativno žele EU, ali ne rade na tome”

Lisica smatra da svi politički akteri deklarativno podržavaju evropski put, ali da u praksi ne rade dovoljno.

“Često čujemo analitičare da političari ne žele u Evropsku uniju jer znaju kakvi zakoni vladaju u Evropskoj uniji i kakve bismo mi zakone trebali promijeniti, pa više ne bi mogli raditi ono što sada rade. Suglasan sam sa tom tezom poprilično”, rekao je.

Dodao je da bi nova pravila otežala namještanje tendera, zapošljavanja i kontrolu nad ljudima kojima se pogoduje.

“To je jedan od problema koji je bio i u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, jedan veliki balkanski problem, ali kojim su opterećene i Bugarska i Rumunija, koje su ipak u Evropskoj uniji”, kazao je.

“Landi je trenutno u određenoj prednosti”

Govoreći o sjednici PIC-a 3. i 4. juna i pitanju nasljednika Christiana Schmidta, Lisica je rekao da je trenutno u prednosti italijanski kandidat Landi, jer iza njega stoje Sjedinjene Američke Države.

“Trenutno je Landi u određenoj prednosti zato što iza njega stoje Sjedinjene Američke Države. Međutim, bitno je znati da je od formiranja OHR-a funkcija visokog predstavnika evropska pozicija, tako da se Evropa poprilično pita ko će tu biti”, rekao je.

Naglasio je da je važna i podrška Rusije, što se pokazalo na primjeru Schmidta.

“Iz primjera Šmita vidjeli smo da je važna i podrška Rusije, da to treba biti jedna odluka donesena u okviru PIC-a, zajednička odluka, ne preglasavanjem i ne izostankom podrške jednog od aktera”, kazao je Lisica.

“Treba nam neko ko će raditi za BiH”

Lisica je rekao da Bosni i Hercegovini treba visoki predstavnik koji neće “prespavati mandat”, ali neće ni djelovati destruktivno prema državi.

“Treba da postave nekoga ko će raditi za Bosnu i Hercegovinu, koji neće prespavati mandat, ali i neće biti destruktivan protiv Bosne i Hercegovine”, rekao je.

Govoreći o Schmidtu, kazao je da je uspio sjediniti nezadovoljstvo sva tri politička aktera.

“Šmit je uspio nešto da sjedini, sva tri aktera su u konačnici bila nezadovoljna. Možda su najviše HDZ protagonisti bili zadovoljni njegovim mandatom, međutim oni na kraju nisu dobili izborni zakon kakav su željeli”, rekao je Lisica.

Dodao je da je Milorad Dodik politički profitirao od Schmidta jer je imao stalnog aktera s kojim se sukobljavao.

“Dodik je profitirao od Šmita, povećao je svoju političku prednost nad opozicijom i imao jednog stalnog aktera s kojim se sukobljavao”, rekao je.

“OHR treba otići tek kada BiH bude sigurna”

Lisica smatra da OHR ne treba napustiti BiH dok država ne bude stabilna i funkcionalna.

“Da, OHR treba otići u trenutku kada Bosna i Hercegovina bude potpuno sigurna i funkcionalna. Da nismo bili takvi kakvi jesmo poslije Dejtona, ne bismo ni imali ovu funkciju”, rekao je.

Dodao je da oni koji žele disoluciju BiH i veće krize priželjkuju odlazak OHR-a u ovom trenutku.

“Mi se trebamo naučiti živjeti za jedan predstojeći period bez OHR-a i bez visokog predstavnika, ali sve dok se ne riješe stvari unutar Bosne i Hercegovine, dok Bosna ne bude sigurna, možda i članica NATO saveza, OHR izgleda nužan u ovom trenutku”, kazao je.

Podsjetio je i da 5+2 uslovi za zatvaranje OHR-a nisu ispunjeni.

“Svaki glas je bitan”

Na pitanje koliko građani mogu vjerovati političarima u izbornoj godini, Lisica je rekao da će se slušati različita obećanja, ali da je ključ u izlaznosti.

Kao primjer je naveo Mađarsku.

“Dvije trećine političara sada ima priliku promijeniti Ustav zbog podrške koju su dobili. A zbog čega su dobili? Zato što je preko 74 posto ljudi izašlo na izbore. U Bosni i Hercegovini izlazi ispod 50 posto ljudi na izbore. Svaki glas je bitan”, rekao je.

Izrazio je nadu da će posebno mlade generacije iskoristiti svoje biračko pravo.

“Bitno je da se izađe masovno. Imat ćemo različitih floskula i populizma, kojeg ne nedostaje u našem javnom prostoru, ni kod pozicije ni kod opozicije. Ali trebamo pronaći ljude koji su radili dobro, koji su se dokazali u nauci, medijima, politici ili na lokalu, i dati im podršku”, rekao je Lisica.

Zaključio je da građani političare trebaju mjeriti po rezultatima, a ne po obećanjima.

“Trebamo ljude mjeriti po rezultatima, a ne po obećanjima”, poručio je Admir Lisica.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad