Predsjednik RS Milorad Dodik sastao se u Moskvi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. U fokusu rad međunarodnih institucija u BiH. Deutsche Welle (DW) postavlja pitanje: Da li je ovaj sastanak bio temelj za novi pregovarački proces ili je Dodik tražio sigurno utočište?
Sastanak u Moskvi dolazi u trenutku isčekivanja odluke Interpola u vezi sa potvrđivanjem međunarodne potjernice za predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, kojeg Tužilaštvo Bosne i Hercegovine sumnjiči za napad na ustavni poredak. Takođe, Dodik je napustio BiH i pored unutrašnje potjernice koju je raspisao Sud BiH, a po kojoj nijedna policijska agencija niti granična policija nije postupila. Ako je suditi po dosadašnjim aktivnostima policije u ovom pravcu, to se neće ni desiti, piše DW.
Milorad Dodik je sa Vladimirom Putinom razgovarao o neophodnosti prestanka rada međunarodnih institucija kao i, kako ga on naziva, “nelegitimnog” šefa OHR-a Kristijana Šmita.
Uzajamno povlačenje zakona
“Putin je rekao da će se Rusija kao garant Dejtonskog sporazuma zalagati da se završi i prestane rad međunarodnih institucija, pogotovo lažnog visokog predstavnika, odnosno kako on kaže nelegitimnog predstavnika“, rekao je Dodik nakon sastanka.
Ovo je bio 26. susret Dodika i Putina, a da li on ovoga puta ima posebnu težinu s obzirom na okolnosti i političke procese u BiH, različito se tumači. Sigurno je da u ovom trenutku svakako ima značaj na prebacivanju fokusa i sa potjernice, ali i sa sudskog procesa protiv vrha Republike Srpske, kao i potreba da se pokaže da se i dalje radi o bitnim političkim igračima u međunarodnim odnosima.
“To se želi ovjeriti sastankom sa Putinom i poruka koju je on interpretirao kao sadržaj razgovora cilja u Dodikovu bolnu tačku – zalaganje za ukidanje OHR i “uklanjanje” Christian Schmidta iz političkog sistema BiH“, smatra politička analitičarka Tanja Topić, koja upravo u tome vidi i glavnu političku ofanzivu posljednjih dana u kojoj je rukovodstvo RS spremno i na povlačenje spornih zakona, ukoliko Šmit povuče izmjene Krivičnog zakona.
Ukoliko bi se to desilo, za šta podrška Rusije nije višak, presuda protiv Dodika, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane bavljenja javnom funkcijom, ne bi više bila održiva.
“Istina, između redova šturog objašnjenja iz Kremlja, vrlo formalnog i bez sadržaja, to ne možemo isčitati“, kaže Topić, smatrajući da je sastanak sa Putinom donekle “ispeglao fijasko iz Izraela“, što će sada pojačati i medijsku agresivnost i prikazati ih kao borce protiv svjetske urote.
Pregovarački proces
Nakon sastanka Dodika i Putina, iz Kremlja nisu saopšteni detalji razgovora osim da je sastanku prisustvovao i pomoćnik predsjednika Rusije Jurij Ušakov.
Teško da će ovaj susret riješiti sve probleme vlasti RS, smatraju analitičari, jer je na dnevnom redu dokazivanje integriteta bezbjednosnih agencija BiH, traženje identifikacije između Putina i Trampa, kao i stav međunarodne zajednice koja je intervenisala na Ustav zemlje, da bi se nakon toga povukla i prepustila stvar domaćim institucijama koje bez iste te međunarodne zajednice nisu znale funkcionisati zadnjih 30 godina.
Za Dodika nema dileme da “političko Sarajevo” pokušava da spriječi njegove međunarodne aktivnosti i da prikažu izvrnutu sliku. Kaže da je Putin informisan o sudskom procesu koji se vodi protiv njega i sa praksom sudova koji sada sude po zakonima koje je nametnuo visoki predstavnik. Dobio je uvjeravanja da će se putem Savjeta bezbjednosti insistirati na ukidanju mandata OHR-a i vraćanju Dejtonskom sporazumu.
Upravo zbog toga politikolog iz Banjaluke Vojislav Savić, smatra da ne treba potcjenjivati značaj sastanka sa jednim od tri najvažnija svjetska lidera. Podrška Rusije nije deklarativna već stvarna, što se moglo vidjeti u djelovanju kroz Savjet bezbjednosti UN-a, gdje Republika Srpska nema mogućnost samostalnog predstavljanja.
“Mislim da rukovodstvo Republike Srpske na čelu sa Dodikom aktivno radi na diverzifikaciji međunarodnog uticaja – mislim na Izrael, Mađarsku i evo sada Rusiju, za primjer – kako bi sa što boljim pozicijama ušli u pregovarački proces o razrješenju krize u BiH“, smatra Savić, posebno ističući tačku u kojoj je zapravo došlo do stvaranja krize u Bosni i Hercegovini.
“Svako ko misli da je kriza počela odlukama Narodne skupštine RS mislim da nema kompletnu sliku o tome šta se dešavalo od potpisivanja mira pa do danas, kao i da zanemaruje štetan uticaj međunarodnih predstavnika i OHR-a. Ova kriza se mora i može riješiti isključivo dijalogom, a ne nametanjem rješenja kao što je to do sada bila praksa, jer vidimo do čega nas je to dovelo“, smatra Savić.
Republikanac uporedio Dodika i Asada
Sa druge strane, prelazak granice i nedostupnost domaćim institucijama komentarisao je šef bh. diplomatije Elmedin Konaković, koji smatra da će Dodik “preferirati bijeg”, te da nigdje neće biti siguran dok su za njim raspisane potjernice.
“Može se sastati s nekim ljudima, ali ne može Dodik dobiti potrebnu podršku za secesiju BiH i strmoglavi put kojim je krenuo“, smatra Konaković, uvjeren da bi Dodik bio prizemljen ukoliko bi preletio preko Brčko distrikta ili Federacije BiH.
Istovremeno, Dodik već krajem sedmice najavljuje povratak u BiH. “Kako ću se vratiti? Lijepo, redovno. Kao što sam i otišao“, rekao je Dodik, najavljujući za kraj sedmice sastanak u Banjaluci sa političkim partnerima.
A posjetu Dodika komentarisao je i republikanski političar i kako mediji tvrde, jedan od bliskih saradnika američkog predsjednika, Chuck Grassley, koji je uputio kritike na račun Dodika i uporedio ga sa Bašarom al -Asadom.
“Poput Asada u Siriji, Dodik se sklonio u Rusiju. Međutim, uskoro će se suočiti s pravdom u Bosni i Hercegovini zbog pokušaja da destabilizuje zemlju i spriječi njen evropski put“, napisao je američki senator na mreži X.
Podsjetimo, Tužilaštvo BiH sprovodi istragu protiv Dodika zbog sumnje da je počinio krivično djelo napad na ustavni poredak. Sud BiH je tražio raspisivanje međunarodne potjernice, a još se čeka odgovor Interpola da li će potjernica biti aktivirana ili odbačena zbog procjene da se radi o političkim razlozima njenog raspisivanja.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare