Dodik prvi put prešao granicu krivične odgovornosti, čeka se potez Schmidta

Počelo je drugo poluvrijeme turbulentne utakmice između Kristijana Šmita i Milorada Dodika. Prvi put predsjednik Republike Srpske prešao je granicu krivične odgovornosti i potpisao zakon kojim se iz Službenog glasnika “izbacuje” OHR. Uradio je tu uprkos odluci visokog predstavnika o ukidanju zakona, ali i uprkos promjeni Krivičnog zakona koji za neizvršavanje odluka visokog predstavnika predviđa zatvorske kazne.

Nakon dana čekanja pošta je, iz Narodne skupštine, stigla u Kabinet predsjednika Republike Srpske i u njoj Zakon kojim se visoki predstavnik “izbacuje” iz Službenog glasnika. Ukaz o proglašenju Zakona je potpisan, a dok se očekuje njegova objava i stupanje na snagu, Dodik prima i poštu iz OHR-a. Iako je, navodno ne čita, uz novu-staru opasku je komentariše.

“Visoki predstavnik u BiH ne postoji i degutantno je i nelegalno da se predstavljate lažno čime činite krivično djelo”.

I tako se i u ovom drugom poluvremenu prebacuje loptica između Palate Republike Srpske i OHR-a. Na njoj piše “krivično djelo”, uz razliku što sada u ovom drugom poluvremenu i u Krivičnom zakoniku među krivičnim djelima stoji jedno novo – neizvršavanje odluka visokog predstavnika. Upravo to je takođe nametnuo Kristijan Šmit u danu u kojem je spriječio stupanje na snagu zakona kojim se OHR izbacuje iz Službenog glasnika Republike Srpske, ali i Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Ukaz o drugom spornom zakonu još uvijek nije potpisan, iako je on trebao da stupi na snagu ekspresno – drugi dan po izglasavanju u Narodnoj skupštini. Kako god, ignorisanje odluka visokog predstavnika za američku ambasadu atak je na Dejton, ustavni poredak i državu. Za državno Tužilaštvo, to je pitanje koje će provjeriti. Za OHR razlog za poruku da međunarodna zajednica nije tigar od papira.

“Ja sam u subotu rekao da sve mogućnosti ostaju i dalje na stolu i da neću ni jednu skloniti. – Dakle i mogućnost smjene Milorada Dodika nije nemoguća? – Gospodin Dodik je kovač svoje sreće”, rekao je Christian Schmidt.

I kovač kojem, sve više je tvrdnji, prijete sankcije ne Evropske unije, već velikog broja njenih članica. Tihe finansijske prema institucijama već postoje. To je, nakon što Republika Srpska nije dobila ni centra od 303 miliona evra pomoći Brisela Bosni i Hercegovini za infrastrukturne projekte, priznala i Željka Cvijanović.

“Pokušavaju da urušavaju Republiku Srpsku finansijski, oni su shvatili da politički tu ne mogu ništa, imate apsolutno… Ne mogu ni finansijski da vam kažem, ali oni misle da tu još mogu”, kaže predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

I na tim finansijskim sankcijama bi se Brisel malo duže mogao i zadržati smatraju pojedini krugovi. Za sankcije Evropske unije saglasnosti među svim članicama nema zbog veta Budimpešte podsjeća bivši diplomata.

“Vrlo teško će se bilo koja zemlja pojedinačno odlučiti, jer to slabi uticaj Evropske unije što znači da Evropska unija nije u stanju da zajednički donese bilo kakvu odluku da bi neka od zemalja samostalno uvodila sankcije tako da mislim da taj način će pokušati svaka zemlja da izbjegne”, mišljenja je bivši diplomata Draško Aćimović .

Ipak, diplomatski krugovi spekulišu da bi potpisivanje ukaza o proglašenju ukinutih zakona, čime bi Dodik prešao i granicu krivične odgovornosti, označilo početak mehanizma novih sankcija. O kompleksnoj situaciji i periodu koji slijedi govorio je i predsjednik Srbije, dajući uporište onima koji predviđaju bi uzavrelu političku situaciju dodatno mogao podgrijati NATO.

“Vjerujem da će tamo situacija biti mnogo ozbiljnija i teža poslije 12. poslije 13.”, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Taj datum poklapa se sa samitom alijanse u Vilnusu na kojem bi se, navodno, trebalo razgovarati i o raspoređivanju NATO trupa u Brčkom. Tome bi se takođe mogle usprotiviti određene članice, prije svega Mađarska, pa i Hrvatska koju će na samitu predstavljati predsjednik Zoran Milanović, politički blizak Dodiku.

“Što znači da ne bi bio na strani sankcije gospodinu Dodiku ili? – Uvjeren sam da ne, on je uvjeren da se tu događa čitav niz nepravdi. On nije čak ni za takvu pomoć Ukrajini kakvu daje veći dio Evropske unije i praktično svi u NATO-u.”, kaže Žarko Puhovski, politički analitičar.

Ipak, to je pitanje o kojem stav neke od članica nije presudan za donošenje odluke. Posebno zbog toga što je upravo NATO zadužen za vojni aspekt implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za An droid|iPhone/iPad