Bosna i Hercegovina je druga Evropi po emigraciji, a na 140. mjestu prema pokazatelju nazvanom "odliv mozgova". Samo u Sloveniju i Njemačku za tri mjeseca otišlo je više od pet hiljada radnika iz BiH. Ovaj trend nisu spriječila ni globalna dešavanja, ni situacija na svjetskom tržištu.

Odlazili su, odlaze i odlaziće. Dok domaće vlasti uživaju, građani BiH svoj hljeb traže van granica. Uskoro počinje ljetna sezona, pa im je susjedna Hrvatska posebno primamljiva, što prouzrokuje probleme domaćim ugostiteljima. Jer, posao jeste sezonski, ali mnogi, posebno mladi ljudi, planiraju da tamo i ostanu.

Samo u Sloveniju i Njemačku, u prvom kvartalu ove godine, otišlo je više od pet hiljada radno sposobnog stanovništva. U Sloveniju uglavnom odlaze radnici iz metalske i građevinske struke, dok Njemačka traži medicinski kadar. Agencija za rad i zapošljavanje BiH samo je u prošloj godini izdala više od 19 i po hiljada radnih dozvola u Sloveniju, što je rekordan broj izdatih radnih dozvola u jednoj godini. U Njemačkoj, nešto manje od 500.

“Jedina razlika je što ljudi koji odu za Njemačku gledaju da ostanu trajnije, dok za Sloveniju, bez obzira na veliki broj izdatih radnih dozvola, ne znači da toliki broj ljudi trenutno tamo radi, ali svake godine, u zavisnosti od angažmana, ponovo apliciraju za neke poslove”, kazao je Boris Pupić, Agencija za rad i zapošljavanje BiH.

Stručnjaci kažu da ni određeni rast plata ne usporava odlazak domaće radne snage. A to bi za oko tri godine moglo prouzrokovati potpuni kolaps domaćeg tržišta radne snage.

“Ono što se može zabilježiti u posljednje vrijeme su veliki zahtjevi tržišta rada Njemačke, Austrije, Slovenije i Hrvatske. Posebno u ljetnoj sezoni, što će sigurno stvoriti probleme i domaćoj privredi i poslodavcima koji već sada traže domaću radnu snagu”, kazao je Omer Korjenić, analitičar tržišta rada.

Osim kvalifikovanih radnika, koji su i najtraženiji kadar, više od 60% kvalifikovanih naučnika, istraživača, univerzitetskog osoblja napustilo je BiH u posljednjih 20 godina.

“U ovom momentu ne postoji nijedan registar koji će pokazati koliko tačno naših ljudi živi u nekoj zemlji je poražavajuća”, kazala je Edina Selešković, Internacionalna Akademija nauka i umjetnosti u BiH.

Veliki broj onih koji su “preko”, ne planiraju povratak. Međutim, one koji bi ipak to učinili, ne podržava sistem.

“Imaju novac koji žele da ulože. Znači, treba im samo dati sigurnost za njihove investicije, treba im dati dobre projekte. To je toliko jednostavno”, kazao je Draško Aćimović, ekonomista i bivši diplomata.

Podsjećamo, Bosnu i Hercegovinu je tokom prošle godine napustilo oko 170 hiljada osoba, a gotovo pola miliona građana otišlo je od 2013. godine.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad