Došao iz New Yorka u Sarajevo, zavolio BiH i osvojio joj srebro: "Osjećam da sam duhovno dio ove zemlje“

Bosanskohercegovački srednjoškolci ostvarili su zapažen rezultat na međunarodnom finalu Ekonomske olimpijade u Grčkoj, gdje su se takmičili mladi iz 33 države svijeta.

Posebnu pažnju privukla je priča Dylana Arouha, učenika iz Sjedinjenih Američkih Država koji je u Sarajevo stigao na razmjenu, a potom odlučio predstavljati Bosnu i Hercegovinu na međunarodnom takmičenju – i osvojio srebrnu medalju.

Arouh je u BiH stigao kroz Kennedy-Lugar YES Abroad program američkog State Departmenta i pohađao Drugu gimnaziju Sarajevo.

U Sarajevo došao na razmjenu, a onda se zaljubio u ekonomiju

Arouh nije mogao gostovati u studiju N1 jer se u međuvremenu vratio u Sjedinjene Američke Države, ali je poslao videoporuku u kojoj je objasnio kako je počela njegova veza s Bosnom i Hercegovinom.

Kazao je da je u BiH došao jer je želio istražiti njenu bogatu kulturu, historiju i gastronomiju, a nakon dolaska u Sarajevo posebno ga je impresioniralo gostoprimstvo ljudi.

U srednjoj školi upisao je predmet iz ekonomije, iako je ranije nije izučavao.

„Nikada ranije nisam učio ekonomiju, ali sam se brzo zaljubio u nju“, kazao je Arouh.

Posebno je zahvalio profesorici Azemini Efendić, koja ga je motivisala da ekonomiju dodatno izučava u slobodno vrijeme.

Interesovanje i rad na kraju su ga doveli među pet mladih ljudi koji su predstavljali Bosnu i Hercegovinu na međunarodnom finalu.

Srebro za BiH: „Ovo nije samo moja medalja“

Arouh je na međunarodnom takmičenju osvojio srebrnu medalju, ali uspjeh nije želio pripisati samo sebi.

Zahvalio je svima koji su pomogli bh. timu, a posebno emotivnu poruku uputio je zemlji u kojoj je proveo prethodnu godinu.

„Hvala još jednom Bosni i Hercegovini za godinu nevjerovatnog rasta i otkrivanja“, poručio je.

Dodao je da srebrna medalja nije rezultat samo njegovog rada.

„Ovu srebrnu medalju nisam osvojio ja, već je ona rezultat zajedničkog truda našeg tima i zemlje čijim se duhovnim dijelom sada osjećam“, poručio je Arouh.

„Stekli smo prijatelja za cijeli život“

Aida Hasanagić, izvršna direktorica Liberalnog foruma, kazala je za N1 da je Arouh tokom boravka u Bosni i Hercegovini stekao prijatelje, ali i snažnu povezanost sa zemljom.

„Mi smo stekli kroz Dylana prijatelja za čitav njegov život“, rekla je Hasanagić.

Budući da ga zanima diplomatska karijera, smatra da bi njegova povezanost s BiH mogla imati značaj i mnogo godina nakon srednjoškolske razmjene.

„Sutra ćemo ga sigurno vidjeti u nekoj poziciji, možda diplomatskoj, i on će biti neko ko će lobirati za Bosnu i Hercegovinu“, kazala je.

Više od 800 učenika borilo se za mjesto u bh. timu

Put do međunarodnog finala nije bio jednostavan.

Prema podacima iznesenim tokom gostovanja na N1, kroz takmičenje u Bosni i Hercegovini prošlo je više od 800 učenika iz 56 srednjih škola, a pet najboljih izborilo je mjesto u reprezentaciji BiH.

„Nismo ih mi izabrali, oni su se sami izabrali, odnosno izborili za svoju poziciju, što nije bilo nimalo lako“, objasnila je Hasanagić.

Učenici su prolazili kroz online testiranje i selekciju, a potom i državno finale u Sarajevu, gdje su imali pismeni i usmeni dio pred stručnom komisijom.

„Ne samo da su nas predstavili znanjem, nego i ponašanjem, tako da smo jako ponosni na njih“, rekla je Hasanagić.

„Shvatili smo da možemo biti konkurentni i prije odlaska“

Sara Komarica, također članica bh. ekipe, kazala je da su rezultatu prethodile intenzivne pripreme.

Tim je prošao pripremni kamp u Sjevernoj Makedoniji, nakon čega su dodatno radili uz podršku Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

„Smatram da je upravo ta priprema bila ključna za naše samopouzdanje tamo. Shvatili smo da smo konkurentni možda i prije nego što smo otišli“, kazala je Komarica.

Armin Aždajić ističe da uspjeh ne zavisi samo od obrazovnog sistema, nego i od motivacije učenika i profesora koji su spremni dodatno raditi s njima.

Kao primjer izdvojio je upravo Dylana.

„On prije nije učio ekonomiju u školi, ali se zaista interesovao za to, za neke ekonomske i političke stvari, debate i tako dalje. Čitao je dosta knjiga“, ispričao je.

Šta bi mladi ekonomisti promijenili u obrazovanju u BiH?

Nakon iskustva s vršnjacima i profesorima iz drugih država, mladi bh. takmičari imaju i jasne ideje o tome šta bi trebalo mijenjati u domaćem obrazovanju.

Aždajić smatra da bi profesori trebali biti pristupačniji učenicima i nastavu učiniti interaktivnijom.

Komarica, s druge strane, smatra da bi se u školama trebalo više baviti primijenjenom ekonomijom.

„Trebamo se možda više fokusirati na primijenjenu ekonomiju, da je primjenjujemo u svakodnevnim okolnostima, da vidimo kako ona kroz život nas vodi, više nego kako nas vodi kroz neke brojke“, rekla je.

Smatra da učenici moraju razumjeti ono što uče i znati kako to znanje koristiti u stvarnim životnim situacijama.

A priča Dylana Arouha pokazuje šta se može dogoditi kada se spoje znatiželja, obrazovanje i podrška ljudi koji prepoznaju potencijal mladih.

U Sarajevo je došao kao američki srednjoškolac na razmjeni. Iz njega je otišao sa srebrnom medaljom osvojenom pod zastavom Bosne i Hercegovine – zemlje za koju danas kaže da se osjeća njenim duhovnim dijelom.