Sukob saopštenjima, pismima na društvenim mrežama između predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Ambasade SAD u Bosni i Hercegovini još uvijek je jedna od tema u političkom životu obje zemlje. Kako to da potpuno suprotne poglede na Vučića imaju američke diplomate u Beogradu i Sarajevu? Šta stoji iza Vučićevog čitanja Ustava Bosne i Hercegovine i odgovora američkog ambasadora, za N1 komentariše Dušan Janjić iz beogradskog Foruma za etničke odnose.
Komentirajući odnos i svojevrsni rat pitanjima s jedne strane predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a s druge strane Ambasade Sjedinjenih Država u Bosni i Hercegovini, Janjić ističe kako je to “u skladu i duhu” s politikom koju Vučić vodi posljednjih nekoliko mjeseci, koju je najavio 2. marta, “i svi su šutali, i lokalni ambasador SAD-a i ambasador u BiH”.
“A on je najavio da po njegovom saznanju postoji nekakav hibridni rat Amerike i Zapada protiv njegove vlasti i da će se upotrebljabati razne teme kao što je status Kosova, s druge strane da će se upotrebljavati, kako on kaže, puštanje niz vodu RS-a, s tog stanovništva se ambasador u Sarajevu smatra čovjekom koji ne razumije stvari kako bi mu rekao Dodik, a Vučić mu na ozbiljan način pokušava objasniti da je sve to u redu i u skladu s Dejtonom, eto niko drugi ne razumije Dejtonski sporazum nego Vučić i Dodik”, prokomentirao je Janjić.
Dodaje kako je “jasno da ne postoji solidarnost između dva ambasadora”, te da “to zabrinjava”.
Zašto je Vučić povukao baš pitanje državne imovine?
“Pa od državne imovine je sve krenulo prije 10-15 godina kada je prvi put Dodik najavio secesiju, ili kako sad kaže razdruživanje. To je pitanje imovine koja je zadužena, kojom se upravlja od entiteta, barem od RS-a i mnogo je dato u hipoteku Rusima, možda i Kinezima to treba ispitati, ali Rusima za energetske aranžmane. Sad to treba nekako opravdati ili platiti ili namiriti, pa je najbolje smisiti da to postoji u Dejtonskom sporazumu, i tu je američki ambasador u pravu, za to ne treba biti veliki stručnjak nego pročitati Dejtonski sporazum i Ustav, imovina bivše SFRJ pripada onom na koga se prenijela, a to je BiH i zbog toga je bio sukcesijski postupak”, pojasnio je Janjić.
Smatra kako Vučić ne može naknadno osporavati sukcesiju, a da pritom ne postavlja “opšte pitanje imovine na Kosovu koje se preuzima onako kako je entitet RS preuzeo od BiH bez sukcesije”.
“Po meni je apsolutno jasno da po sporazumu takozvana javna movina od nacionalnog značaja pripada državi BiH, na nju se vodi, a onda je na organima države BiH da propišu eventualno pravila da raspodijele kasarne, državne institucije, zgrade vlada, itd. U ovom slučaju problem je nastao oko prirodnih dobara, rudnika, voda i naravno šuma, prije svega oko sektora energetike”, smatra Janjić.
U nastavku gostovanja Janjić je komentirao politiku predsjednika Srbije, ali i odnose s Washingtonom i Rusijom.
Nije se složio s konstatacijom nekih analitičara da su odnosi Beograda i Washingtona u uzlaznoj putanji.
“Iskreno, ne vidim te elemente uzlaznosti, osim zadovoljstva State Departmenta, i to s pravom, s onim što se isporučuje na Kosovu”, zaključuje.
Kada je u pitanju Rusija, Janjić vjeruje da Kremlj ne vidi pouzdanog partnera u Srbiji i Vučiću.
“Tu postoji nešto, jedno je riječ, a drugo su djela, a djela govore da u ovoj zemlji vršlja kako ko stigne, nemamo čak ni službe, kao što je BIA, kao element djelovanja, mi nemamo stabilan sigurnosni aparat”, dodaje.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!